Osim sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova, najznačajnija su sredstva namijenjena za direktna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo. Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Evropske unije, u skladu sa povećanjem hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava.
Primjera radi, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 miliona eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 odsto od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 odsto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 odsto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina. Kad je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 miliona eura na godinu.
Jedna od većih stavki je i finansiranje investicija za jačanje kontrole na spoljnim granicama Europske unije. U sklopu priprema za ulazak Hrvatske u šengenski prostor, namijenjeno je 120 miliona eura, po 60 miliona u svakoj od te dvije godine.
Komisija navodi da će finansijski učinak hrvatskog pristupanja na budžet EU-a biti ublažen uplatama Hrvatske u zajednički. Prema procjenama Komisije, Hrvatska bi u prvoj godini trebala u budžet EU-a uplatiti 609 miliona eura, a 2013. godini 647 miliona.
Očekuje se da će Hrvatska ući u EU paketu sa Islandom, dok će zemlje zapadnog Balkana tek 2014.
P.Z.
