Poslanik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović otkrio je u razgovoru za Portal Analitika da se u nacrtu dokumenta odnosno preporuka koje su crnogorski poslanici dobili pred sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji će biti održan 28. septembra u Briselu, u tački sedam poziva crnogorski parlament da bez daljeg odlaganja usvoji izborni zakon.
- Naravno ja ću dati amandmane na taj dio, jer mi imamo rok do 31. decembra da usvojimo izborno zakonodavstvo, rekao je Bulatović, ocjenjujući da odgovornost za usvajanje izbornog zakonodavstva je sada na DPS-u, koja treba da pruži podršku opoziciji da bi se dospjelo do dvije trećine glasova za projekat opozicije.
Bulatović, koji je i član Parlamentranog odbora za stabilizaciju i pridruživanje je kazao da je opozicioni prijedlog izbornog zakonodavstva iza kojeg su stali SNP, PZP i NOVA cjelovit zakonski projekat, koji između ostalog predviđa pravo glasa svim građanima koji su do sada glasali na izborima, ne sporeći da ubuduće pravo glasa treba da imaju samo državljani.
- Opozicija je sada prebacila lopticu na teren DPS-a i koja mora da odluči zajedno sa predsjednikom Skupštine da li će na prvoj narednoj sjednici na Cetinju ili u Podgorici 12. ili 13. okotobra uvrstiti naš prijedlog kao posebnu tačku dnevnog reda i tako pokazati spremnost i želju da dosegnu dvije trećine glasova, kaže Bulatović.
Poslanik SNP-a je najavio da će opozicija na sastanku u Briselu pozvati EU da Crnoj Gori daju što prije status kandidata za članstvo u EU.
- To ne znači da mi nemamo velike primjedbe na račun vlasti kada je u pitanju primjena evropskih standarda. Naprotiv imamo. Ali kada dobijemo status kandidata, onda počinje proces pregovranja i proces suštinskih reformi u kojem se posebno mora obratiti pažnja na problem korupcije i organizovanog kriminala, kazao je Bulatović.
ANALITIKA: Da li je za trogodišnje odgađanje usvajanja novog izbornog zakona odgovorna vlast ili opozicija, imajući u vidu međusobne optužbe?
BULATOVIĆ: Smatram da je odgovorna aktuelna vlast, prije svega DPS - bez koje
nema dvije trećine za usvajanje izbornog zakonodavstva. Demokratska partija socijalista nema političku volju da se postigne dogovor oko spornih pitanja, a posebno nema volju da radi na cjelovitom zakonskom projektu.
ANALITIKA: Na što mislite kada kažete „cjelovit zakonski projekat“?
BULATOVIĆ: SNP je ravno prije godinu dana, kada je počeo rad ove druge Radne grupe, predložio da se radi cjelovit Zakon, ne samo usklađivanje sa Ustavom. Trebalo je da se ugrade sve primjedbe OEBS-a i da se rasprave sva pitanja koja su, po našem mišljenju, bitna za demokratizaciju izbornog procesa. Treba uočiti da je usvajanjem Ustava prvi rok da se izborni zakon uskladi sa najvišim pravnim aktom bio 1. januar 2008. godine. Tako kratak rok za usklađivanje zakona govori o velikoj važnosti, jer onaj koji čini parlamentarnu većinu treba da pokaže neophodnu dozu spremnosti za kompromis. Prva Radna grupa je odugovlačila proces sa ciljem da se vanredni parlametarni izbori i lokalni izbori održe po starom zakonodavstvu.
ANALITIKA: Ali, šta je sada sporno da se izglasa izborni zakon? Venecijanska komisija i OEBS kažu da je predlog vlasti u skladu sa svim međunarodnim standardima...
BULATOVIĆ: Ono što treba uočiti jeste da je Venecijanska komisija pred sobom imala radnu verziju teksta Rifata Rastodera, Miodraga Vukovića i Kemala Puršića, ali i sve primjedbe opozicionih političkih partija. Moramo da primijetimo da nije izrazila negativan stav prema našim primjedbama jer konstatuje u svom Izvještaju da je imala te primjedbe, bez ikakvih kritika na njihov račun.
ANALITIKA : Pa šta je onda sporno?
BULATOVIĆ: Aktuelna vlast ne želi suštinsku stvar a to je demontaža svih monopola i resursa koji im omogućavaju da zloupotrebom vlasti ostvare odgovarajuću izbornu prednost odnosno dođu do izborne pobjede...
ANALITIKA: Koji su to monopoli, možete li ih precizno navesti?
BULATOVIĆ: Prvo treba da uočimo da u godini izbora cjelokupni državni budžet kao i budžeti lokalnih samouprava stavljeni - u funkciju partijskih interesa. Onda vlast radi izborni program na način da se izvrši uticaj na tačno određene ciljane grupacije političkih struktura.
ANALITIKA: Na koje ciljne grupe mislite?
BULATOVIĆ: Ide se, bukvalno, na sve. Od asfaltiranja ulica, najave velikih fiktivnih projekata koji se započinju da se grade i po šest puta se otvaraju, pa sve do korišćenja cjelokupnog državnog aparata, vozila i drugih resursa. Spisak je širok i treba da se zakonom propiše na koji način se to može koristiti.
Zatim treba poći i od Javnog servisa i od drugih medija bliskih vlasti jer su oni u funkciji onoga što je propaganda vlasti...Dakle, to je nešto što se nije eliminisalo aktuelnim zakonima i to je predmet sporenja. Što se SNP-a tiče, mi smo imali isključivo normativne stavove koje smo predočili u zakonski projekat i nijesmo postavljali i tražili ništa mimo izbornog zakonodavstva.
ANALITIKA: Da li je zakonski projekat opozicije usklađen sa stavovima Venecijanske komisije?
BULATOVIĆ: Naš prijedlog izbornog zakonodavstva ne sadrži ništa sem onoga što smo davali kao primjedbe na Radnoj grupi. Možemo konstatovati da su oba prijedloga - zakonski projekat vlasti i ono što je naš zakonski projekat – prošli testiranje Venecijanske komisije. Možemo da kažemo da Venecijanska komisija nije konstatovala ni jednu nesaglasnost sa međunarodnim standardima na primjedbe opozicije. Nakon predaje našeg predloga u skupštinsku proceduru jasno je: bez DPS-a nije moguće ostvariti dvije trećine glasova u parlamentu.
ANALITIKA: Šta su ključne tačke opozicionog prijedloga Izbornog zakona?
BULATOVIĆ: Iza našeg zajedničkog predloga stoje svi poslanici SNP-a, PZP-a i NOVE. Predlog sadrži sve ono što je u najvećem dijelu zakonski projekat parlamentarne većine, izuzev nekih nepreciznosti koji se odnose na predstavljanje manjinskih naroda i zajednica. Dakle, model je isti i kod njih i kod nas.
Međutim, neke nepreciznosti i ono što oni nijesu uspjeli da riješe na kvalitetan način, mi smo riješili kao autori kompromisnog modela. Drugo, mi smatramo da treba omogućiti svim građanima koji su glasali na izborima da to svoje pravo i dalje uživaju ne sporeći da ubuduće pravo glasa treba da imaju samo državljani. Treće, mi smo za ograničavanje zloupotrebe državnih funkcija u izbornom procesu, za drugačiji sastav biračkih odbora...
Ponavljam: opozicija je sada prebacila lopticu na teren DPS-a i ta stranka mora da odluči, zajedno sa predsjednikom Skupštine, da na prvoj narednoj sjednici na Cetinju ili u Podgorici 12. ili 13. okotobra uvrsti naš prijedlog kao posebnu tačku dnevnog reda i da pokaže spremnost da želi da postigne dvije trećine. Ovom prilikom ih pozivam da prihvate naš zakonski projekat. Ili, ako misle da nešto nije u redu, djeluju putem amandmana. DPS je ta koja treba da zatraži dijalog kako bi u oktobru naš zakonski projekat bio usvojen.
ANALITIKA: Dakle, opozicija smatra da je odgovornost sada na DPS-u?
BULATOVIĆ: Da - upravo tako. Naš predlog je potpuno u skladu sa standardima Venecijanske komisije. Ako misle da nije - neka zatraže dodatno mišljenje.
ANALITIKA: Ipak, šef Delegacije Evropske komisije u Podgorici ambasador Leopold Maurer je kazao da je opozicija u suštini za izglasavanje Izbornog zakona ali da su pojedini predstavnici opozicije postavljali i druge uslove kao što je izmjena Zakona o opštem obrazovanju. Da li SNP ima još kakav dodatni uslov osim samih stvari koji se tiču izbornih zakona?
BULATOVIĆ: Mi smo imali normativne razloge zbog čega nijesmo podržali izborni zakon. Ipak, ne isključujem mogućnost da se razgovara na političkoj ravni vezanoj za zlopotrebu državnih resursa u izborne svrhe, ali do bilo kakve rasprave u tom pravcu nije došlo jer je ignorisan zaključak Kolegijuma o potrebi širokih konsultacija o tom problemu.
Mogu reći vrlo jasno - vlast je odbila normativne zahtjeve koji se nalaze u zakonskom projektu opozicije koji je predat u skupštinsku proceduru. Gospodina Maurera upućujem na zakonski projekat opozicije i da se koncetriše, prije svega, na to - da li je vlast spremna da podrži taj zakonski projekat, a da se ne bavi drugim pitanjima kada je riječ o postizanju dvotrećinske većine? Politička priča koja prati ovaj zakon je pokušaj razvodnjavanja nedostataka političke volje da se vladajuća koalicija kroz zakon odrekne monopola pomoću kojih dobijaju izbore.
ANALITIKA: Potpredsjednik Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Jelko Kacin je upozorio crnogorsku opoziciju da je usvajanje izbornog zakonodastva izazov za njih, a ne za vlast, navodeći da od opozicionih snaga zavisi brzina puta kao EU. Da li očekujete da bi na sastanku Parlamentarnog odbora moglo doći do pritiska na opoziciju da glasa za izborni zakon koji je predložila vlast?
BULATOVIĆ: U principu ne komentarišem izjave gospodina Kacina. Bez obzira na mjesto koje ima, njegove stavove ne uzimam kao nepristrasne. On je bio veoma pristrasan u prošlosti kada je u pitanju opozicija a i njegov odnos prema vlasti. Kacin to zna, to sam mu i direktno rekao.
Kada je u pitanju sastanak u Briselu, već u nacrtu dokumenta odnosno preporuka koje smo dobili - u tački sedam – se govori o izbornom zakonodavstvu i poziva se skupština da bez daljeg odlaganja usvoji taj tekst. Naravno, ja ću dati amndmane na taj dio, jer mi imamo rok do 31. decembra da usvojimo ovo izborno zakonodavstvo. Ponavljam: odgovornost na usvajanje izbornog zakonodavstva je sada na DPS-u, koja treba da da potrebne dvije trećine projektu opozicije.
ANALITIKA: Znači li to da je zakonski projekat opozicije jedini aktuelan?
BULATOVIĆ: Da, jedini aktuelan.
ANALITIKA: Da li neusvajanje izbornog zakona može uticati na brzinu puta ka EU?
BULATOVIĆ: Kada je u pitanju brzina puta ka EU odgovornost je i na vlasti a i na opoziciji. Više vlasti nego na opoziciji. Ako smo do sada imali zavidan tempo pristupanja EU, onda - logikom gospodina Kacina - dolazimo do zaključka da zasluge za to ima i opozicija. Ne može se ono što je plus davati vlastima, a ono što je minus opoziciji.
ANALITIKA: Kacinova teza je da ako Crna Gora želi da zadrži prednost pred Srbijom u evropskim integracijama - onda opozicija treba da glasa za izborni zakon?
BULATOVIĆ: Mi se ne takmičimo sa Srbijom u evropskim integracijama. Mi se takmičimo sami sa sobom jer treba da osvojimo evropske standarde. To je najvažnije za nas. Opozicija će u Briselu pozvati EU da Crnoj Gori daju što prije status kandidata. To ne znači da mi nemamo velike primjedbe na račun vlasti kada je u pitanju primjena evropskih standarda. Naprotiv – imamo ozbiljnih zamjerki. Ali, kada dobijemo status kandidata onda počinje proces pregovaranja i proces suštinskih reformi u kojem se posebno mora obratiti pažnja na problem korupcije i organizovanog kriminala.
Nenad ZEČEVIĆ
