U dokumentu u koji je Portal Analitka imao uvid, iz VK podsjećaju da je Đukanović zatražio od Venecijanske komisije hitno mišljenje o ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, na koji je stavio veto i vratio ga u Parlament.
Ne usvajati izmjene Zakona o predsjedniku
Iz VK tim povodom u zaključcima, između ostalog, ukazuju da se predmetni amandmani ne usvajaju putem običnog zakona, te da se zato ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.
Oni su pozivali na odgovornost državne institucije i svakog pojedinačnog poslanika, kao i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju aktuelnog ćorsokaka.
Pozivaju i na pronalaženje konstruktivnog kompromisa neophodnog za donošenje vitalnih odluka, uključujući i posebno izbor sudija Ustavnog suda", jedan je zaključaka u mišljenju VK.
Iz Venecijanske komisije navodi se da o pitanjima ustavnosti odlučuju ustavni sudovi, te da oni ne želi, niti imaju mandat da se miješaju u ulogu ovih sudova. Ipak, podsjećaju da Ustavni sud Crne Gore trenutno ne može da funkcioniše zbog nedostatka kvoruma.
Protivrječnosti
Venecijanska komisija je ovim povodom analizirala ustavne odredbe o formiranju vlade, koje su, kako ističu, veoma oskudne. Utvrdili su da izmjene i dopune Zakona o predsjedniku ne samo da ne razjašnjavaju ove odredbe, već im i protivriječe.
“Promjena odredaba o formiranju vlasti kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, koji je običan zakon, značila bi, dakle, promjenu Ustava manjom većinom od one koju Ustav zahtjeva (41 glas umjesto 54) – navodi se u mišljenju.
Iako Komisija priznaje da bi Ustavu dobro došla dodatna regulativa o formiranju vlade, posebno kako bi se spriječili zastoji, i shvata da zakon koji se razmatra predstavlja "pragmatičan pokušaj rješavanja institucionalnog ćorsokaka", ona ponavlja da sve odredbe koje utiču na sistem "provjera i ravnoteže" predviđen Ustavom treba dodati putem ustavne revizije za koji je potrebna kvalifikovana većina", navodi se u tački 53 zaključka mišljenja Venecijanske komisije.
Komisija izražava žaljenje zbog paralize Ustavnog suda, koja je, ističu posljedica nespremnosti političkih stranaka da nađu konstruktivne kompromise.
Stava su i da je Ustavni sud mogao dati bitne smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta.
Komisija dalje ističe i da se sadašnja politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile načelom lojalne saradnje državnih organa.
Poziv na odgovornost političkih aktera
“Venecijanska komisija preporučuje da se ne usvoje amandmani putem običnog zakona, te da se zato ne usvaja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, i poziva na odgovornost državne institucije i svakog pojedinačnog poslanika, kao i sve političke partije da konstruktivno učestvuju u rješavanju aktuelnog ćorsokaka i da pronađu konstruktivne kompromise neophodne za donošenje vitalnih odluka, uključujući i posebno izbor sudija Ustavnog suda", navedeno je u mišljenju Venecijanske komisije.
Parlament je raspravu o izmjenama Zakona o predsjedniku zakazao za 12. decembar.
