Predstavljajući projekat Evropa sad, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, je poručio da se radi o projektu koji je nastao kako bi prevazišao ključne izazove u Crnoj Gori.
''Ima četiri cilja - povećanje životnog standarda, unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta, suzbijanje sive ekonomije kao i da ekonomski model u Crnoj Gori bude održiv i inkluzivan'', kazao je Milatović.
Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić je predstavljajući projekat Evropa sad poručio da je Crna Gora bila u veoma izazovnoj situaciji.
''Preboridli smo vrlo tešku krizu iz koje izlazimo kao pobjedinici. U regionu ali i u Evropi ćemo sigurno biti najbrže rastuća ekonomija'', poručio je Spajić.
prosječna zarada 2021. godine je 250 eura. Ta minimalna do skoro je bila 222 eura. Porast minimalne mjesečne neto zarade na 450 eura je praktično dupliranje zarada za najugroženije stanovništvo. Takođe prosječna mjesečna NETO zarada, mi predviđamo da će do kraja 2022. godine porasti sa 530 na 700 eura, što značajno poboljšava naš status u regionu'', kazao je Spajić.
Što se tiče neto zarada i poreskog opterećenja, Spajić ističe da je naše poresko opterećenje od oko 39 odsto na plate i primanja je bilo jedno od većih u regionu a u prosjeku i u Evropi.
''To opterećenje je jedno od izazova privrednicima i oni su često naznačavali da ih to koči u daljem razvoju te da je to usko grlo naše privrede. Takođe imamo kao jednu reprekusiju globalne kovid krize porast nezaposlenosti. Ovom poreskom reformom mi želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama i da iskorijenimo sivu ekonomiju na tržištu rada. Do sada je od 100 eura neto zarada bila 61 euro, dok će sada taj odnos biti radikalno drugačiji, 79 eura je neto zarada dok će 21 euro ići državi kao poresko opterećenje'', kazao je Spajić.
Kako je dodao Crna Gora je u regionu bila među najvišima što se tiče poreskog opterećenja na rad.
''To se transformiše u jednu državu koja će imati najniže opterećenje na rad. Podsjetiću Švajcarska ima oko 21 odsto opterećenje na rad. Međutim, kod njih su privatna zdravstvena osiguranja i da bi imali osiguranje morate da plaćate dodatni novac. Kod nas to nema. Za ovaj procenat, koji se izdvaja mi ćemo biti daleko najkonkurentnija država u Evropi'', ističe Spajić.
Kako dodaje, trudili su se da rast neto zarada ne bude podjednako raspoređen i da najviše dobiju ljudi sa najnižim primanjima.
''Mi smo druga najneravnomjernije raspoređena ekonomija i zbog toga smo više vodili računa da ljudi sa nižim zaradama imaju relativno veća povećanja primanja. Ljudi sa 250 eura, najnižim zaradama bi imali 80 odsto povećanje zarada, sa 350 eura 29 odsto, 450 eura 26 odsto, 550 eura 24 odsto... Velika većina stanovništva bi imala povećanje koje bi bilo preko 20 odsto, dok bi ljudi koji bi primali preko 1000 neto zarada imali bi povećanja od 10 do 16 odsto'', kazao je Spajić.
Progresivno poresko opterećenje
Istovremeno, kako dodaje, poresko opterećenje na rad će takođe biti progresivno što je vrlo bitna promjena.
Jedna ovakva mjera kao što je Evropa sad, kako Spajić dodaje, mora da prati mjeru koja bi nadopunjavala budžet.
''Jedna od stvari koja čeka u Skupštini od marta je povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode od kojih ćemo dobiti 12 miliona eura dodatnog prihoda. Takođe imaćemo povećanje akciza na alkohol i alkoholna pića od 2 miliona eura, 3.5 miliona eura očekujemo od akciza na gazirana i negazirana pića sa dodatkom šećera, 5 miliona eura očekujemo od uvođenja akciza na proizvode sa visokim sadržajem šećera, 10 miliona eura od suzbijanja sive ekonomije i efikasnije kontrole kroz nastavak unaprjeđenja rada inspekcijskih službi, 15 miliona eura od novih zakona o igrama na sreću, 15 miliona eura novim zakonom o reprogamu poreskog potraživanja i 14 miliona eura kroz markiranje mineralnih ulja i njihovih derivata'', kazao je Spajić.
Upitani da prokomentarišu ko će natjerati privatnike da povećaju plate svojim radnicima, poručili su da je to već regulisano članom 33 opšte kolektivnog ugovora.
''Tim članom je propisano da ukoliko izmjenom zakonskih propisa dođe do smanjenja stope poreza nadohodak i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz ličnih primanja zaposlenih, poslodavac je dužan da te efekte usmjeri na zaradu odnosno naknade zarada zaposlenih u skladu sa zakonom. Uz implementaciju svih mjera će biti i pojačan inspekcijski nadzor'', poručeno je sa presa.
Kako je Spajić kazao odgovarajući na pitanja medija, prilikom rada na reformi uključili su privrednike iz cijele Crne Gore, a privrednici sa sjevera su najviše bili zabrinuti odlaskom mlade radne snage.
''Ako ne idemo hrabro u reformu čak i korak ispred onoga što očekuju pojedini onda ćemo osjetiti posljedice tržišta rada. Nas u Vladi najviše brine sudbina mladih i čitava Crna Gora treba da se okupi oko tog pitanja jer je ono ključno za održivost naših finansija, ekonomskog rasta. Nisam zabrinut za mlade ljude koji odu iz Crne Gore, ali hoću da odu sa patriotskim osjećajem u srcu, znajući da ovdje ide na bolje, da nauče nešto i da se vrate sa tim znanjem kod nas. Ako odu hoću da misle da propuštaju šansu sad u Crnu Goru, i da žele da se vrate. Želimo da što više smanjimo jaz između zapada i Crne Gore. Imali ste deceniju gdje se ništa nije dešavalo po pitanju primanja mladih. Ljudi nisu mogli da se vide, da ostanu, da osnivaju porodice. Kada u banku odete po 250 eura tamo ih gledaju kao beskućnike. Oni ne moguda dobiju ni kredit za auto, za stan, potrošački kredit za bitnu investiciju'', kazao je Spajić.
Kako dodaje, žele da Crna Gora bude čuvena u Evropi kada je u pitanju kvalitetno zapošljavanje, kao i da dođu kvalitetni investitori.
''Kvalitetni investitori vode računa o ovome i žele ovo da čuju'', kazao je Spajić.
Povećanje socijalnih davanja u julu 2022. a penzija u 2023. godini
Odgovarajući na pitanja medija, ministar Spajić je kazaoda su odvajanja za penzije i odvajanja za socijalu su usko vezana za minimalnu i prosječnu zaradu.
''Oni su drugi derivat ove mjere o kojima pričamo i ta usklađivanja će se desiti vrlo brzo. Za socijalu već u julu naredne a za penzije 2023. godine. Da bi napravili bilo kakav sistem održivim moramo da vodimo računa o predvidivosti i penzionog fonda i socijalnih davanja.
Mislimo da je postojeći sistem relativno loše postavljen i da je fond PIO u jednom dosta lošem stanju. Socijalni dio takođe nije u predobrom stanju. Fond za zdravstvo je takođe loš.
Nas čeka dosta reofrmi. Angažovaćemo konsultanta iz Svjetske banke, čovjeka iz Hrvatske koji je odradio penzionu reformu u Hrvatskoj i koji je među top 5 stručnjaka u svijetu kada je penziona reforma u pitanju'', kazao je Spajić.
Kako je dodao iz reforme Evropa sad se može zaključiti da će se penzije i socijalna davanja usklađivati u budućnosti u skladu sa minimalnom zaradom i prosječnom zaradom.
Zdrastvo za sve građane više neće finansirati 150.000 ljudi
Odgovarajući na pitanja medija kako će predstavljenim projektom pokriti troškove za fond za zdravstvo kada već sada postoji minus od 40 miliona eura, Spajić je kazao da se troškovi za zdravstvo neće promijeniti, već da će se promijeniti samo izvor odakle dolazi novac.
''Mi sada trenutno imamo situaciju da doprinosi pokrivaju između 40 i 50 odsto onoga što su zdravstvene potrebe. Potršnja za zdravstveni sistem je 300 do 350 miliona eura. Mi sada pokrivamo za jednu godinu samo oko 150 miliona tih sredstava. Korisnici zdravstvenog osiguranja su svi građani Crne Gore a samo 150.000 hiljada ljudi koji rade su plaćali taj segment kroz doprinose. To nije sistem koji funkcioniše i to je koncept koji se koristi u 19. vijeku'', kazao je Spajić.
Kako je dodao trenutni sistem ne podstiče rad, već suprotno, udara mu penale.
''Zdravstveni paket zdravstvenih usluga je isti za svakog građanina, samo što njihov poslodavac neće plaćati za njih nego će biti finansirano iz budžeta. Najvećim dijelom će to biti finansirano povećanjem akciznih politika na štetne proizvode. Mi u tom smislu idemo na povećanja. Mnogo je efikasnije finansiranje zdravstvenog sistema preko indirektnih a ne direktnih poreza'', kazao je Spajić.
Milatović je dodao da će građani u dijelu zdravstva dobijati iste usluge koje su do sada dobijali.
''Ovdje se samo mijenja način na koji se te usluge finansiraju. Štaviše, kvalitet bi trebao da bude bolji jer će doktori i tehničko osoblje biti motivisaniji zbog većih plata kao i unaprjeđenja infrastrukture'', kazao je Milatović.
