Kako se navodi u saopštenju ECB-a, s tim trećim velikim povećanjem referentne kamatne stope zaredom, Upravni savjet je postiglo značajan napredak u prilagođavanju monetarne politike, ali guverneri i dalje očekuju dalje povećanje kamatnih stopa kako bi osigurali pravovremeni povrat inflacije do ciljanog nivoa u srednjem roku od dva odsto, prenosi SEEbiz.
"Upravni savjet će budući put kretanja referentne kamatne stope zasnivati na projeciranim šansama inflacije i kretanja ekonomije, te će svoj pristup prilagođavati od sastanka do sastanka", rekli su iz ECB.
Nakon povećanja kamatne stope na glavne operacije refinanciranja, od 2. novembra kamate na graničnu kreditnu i depozitnu liniju biće povećane na dva odsto, 2,25 odsto, odnosno 1,5 odsto, objavila je ECB.
"Inflacija je i dalje previsoka i ostaće iznad cilja duže vrijeme", kazali su iz ECB.
U septembru je inflacija u eurozoni dostigla 9,9 odsto. Posljednjih mjeseci rastuće cijene energije i hrane, uska grla u snabdijevanju i oporavak potražnje nakon pandemije doveli su do sve većih pritisaka na cijene i rastuće inflacije.
Monetarna politika Savjeta guvernera usmjerena je na smanjenje podrške potražnji i zaštiti od rizika stalnog pomaka inflatornih očekivanja prema gore, navodi se u saopštenju ECB.
U skladu s očekivanjima, bankari u Frankfurtu nijesu donijeli nove odluke o prodaji obveznica iz svojih portfelja.
Upravni savjet planira da nastavi da reinvestira, odnosno u cijelosti isplati glavnicu hartija od vrijednosnih papira u okviru Programa izvanredne kupovine (APP) koje dospijevaju u sljedećem periodu.
"Taj program će se svakako održati sve dok postoji potreba za postizanjem dovoljne likvidnosti i odgovarajućeg stava o monetarnoj politici", naveli su iz ECB-a.
ECB je u julu, prvi put nakon 11 godina, podigla ključne kamatne stope za 50 baznih bodova, a taj je trend nastavila i 8. septembra, kada je podigla tri ključne kamatne stope za po 75 baznih bodova.
Tako su od 14. septembra povećane kamatne stope na glavne operacije refinanciranja, graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju na 1,25 odsto, 1,5 odsto, odnosno 0,75 odsto.
