Od 1996. godine, kada je regionalni okvir saradnje uspostavljen, sprovođene su aktivnosti koje su imale za cilj promovisanje i jačanje dobrosusjedskih odnosa između zemalja Jugoistočne Evrope.
"Kao predsjedavajući, po drugi put, obavezali smo se nakontinuirani doprinos realizaciji svih započetih aktivnosti koje imaju za cilj demokratiju, mir i ekonomski prosperitet jugoistoka Evrope", istakao je ministar Fatmir Gjeka kao domaćin konferencije o ljudskim pravima pod okvirom zaštite od diskriminacije.
Svjedočimo da se ljudska prava sve češće dovode u pitanje, kako na globalnom tako i na regionalnom i nacionalnom nivou poručio je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka i dodao da se Podgorica, kao predsjedavajuća Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi, snažno zalaže za unapređenje ljudskih prava u regionu.
Predmetnu konferenciju ministar Gjeka ocijenio je kao priliku za jačanje saradnje u oblasti ljudskih prava i zaštite od diskriminacije, te sugestija za dalje konkretne korake za prevazilaženje izazova u ovoj važnoj oblasti za sve zemlje.
Jugoistočna Evropa suočena sa mnogim izazovima, ali istovremeno nosi i veliki potencijal za napredak
S tim u vezi, ovo je i prilika da razgovaramo o izazovima i da razmijenimo iskustva i najbolje prakse iz različitih zemalja i ojačamo regionalnu saradnju. Očekujem da će izlaganja, iskustva i inicijative sa današnjeg foruma, doprinijeti politikama zemalja Jugoistočne Evrope u pravcu daljeg unapređenja ljudskih prava
Podgorica će vrlo brzo predati predsjedavanje regionalnom inicijativom, Procesom saradnje u Jugoistočnoj Evropi Skoplju, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), s tim u vezi okupilo referentne paneliste i panelistkinje sa iskustvima u oblasti jačanja politika jednakih mogućnosti, borbe protiv negativnog fenomena današnjice u znaku govoramržnje, iz oblasti evropskih integracija, te interkulturalnosti kao važnog faktora jedinstva naših naroda.
U okviru drugog predsjedavanja od 2007. Kada je postala članica inicijative, Podgorica je definisala prioritetne oblasti usmjerene na jačanje bezbjednosne saradnje, odmah zatim na zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i osnaživanje demokratskih institucija, unapređenje ekonomske saradnje.
Od vitalne je važnosti da se zajedno suprotstavimo kršenju ljudskih prava, bilo da se radi o političkim pravima, slobodi izražavanja, pravima žena, pravima LGBTI zajednice, licima sa invaliditetom, romskoj i egipćanskoj zajednici, ili bilo kojoj drugoj društvenoj grupi koja se suočava s diskriminacijom i nepoštovanjem.
Ministar je poručio da u svom radu moramo biti posebno senzibilni na potrebe i izazove manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Njihova integracija i zaštita njihovih prava su ključni elementi izgradnje inkluzivnog društva. Kroz aktivno učešće i angažman manjinskih grupa, možemo graditi mostove razumijevanja i zajedništva.
Napredak u oblasti ljudskih prava zahtijeva multidimenzionalni pristup. Moramo raditi na jačanju pravnih okvira koji štite ljudska prava i osiguravaju pravičnost i jednakost pred zakonom. Takođe, važno je ulagati u obrazovanje i informisanje ukupne javnosti kako bismo promovisali kulturu ljudskih prava i osnažili naše građane i građanke da prepoznaju i brane svoja prava.
“Želim da pošaljemo snažnu poruku da smo ujedinjeni u svojoj predanosti unapređenju ljudskih prava. Neka naši napori urode plodom i neka iskustvo sa ove konferencije posluži za stvarne promjene u našim društvima. Kroz međusobnu saradnju i dijalog, siguran sam da možemo izgraditi održivu budućnost zasnovanu na poštovanju i jednakim pravima za sve”, poruka je ministra Gjeke.
Ministar smatra da uzevši u obzir našu kulturnu i istorijsku baštinu, naša snaga jeste upravo u našoj sposobnosti da se udružimo i djelujemo kao jedan, s ciljem izgradnje društva koje pruža jednakost, pravdu i slobodu za sve.
Ova nas godina dodatno poziva na posvećenost i veću angažovanost na planu zaštite ljudskih prava imajući u vidu da se obilježava 75. od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima koja trasira put uspostavljanja punog uživanja ljudskih prava i sloboda.
Takođe, od 2003. godine kada je dobijena nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi za zemlje Zapadnog Balkana i poslata jasna poruka da je budućnost Balkana u Evropskoj uniji (EU), započet je proces integracija koji Crna Gora nastoji da zaokruži u najskorijem mogućem period. Perspektiva članstva za zemlje Zapadnog Balkana je i dalje izuzetno zahtijevan proces, ali i onaj koji nudi većusigurnost, vladavinu prava, bolji standard te s tim u vezi, nema alternative, rekao je Gjeka.
Prvi panel bavio se temom borbe protiv govora mržnje- savremena oblast anti-diskiminacije. Svoja iskustva i prakse u okviru istog iznijeli su Emilija Redžepi, potpredsjednica za ljudska prava i nacionalne manjine iz Prištine, Sevlid Hurtić ministar ljudskih prava i izbjeglica iz Sarajeva, Jovana Trenčevska, ministarka rada i socijalne politike iz Skoplja, Nerma Dobardžić Kurti, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i Sloboda iz Podgorice i Dušanka Pejović, novinarka, koji su saglasni da borba protiv govora mržnje zahtjeva adekvatne i pravovremene reakcije.
Tokom drugog panela na temu izazova i pozitivnih praksi u procesu evropskih integracija svoje inicijative Ii primjere dobre prakse podijelili su sa učesnicima Ivanka Šalapatova ministarka rada i socijalne politike iz Sofije, Doina Domnika PÂRCĂLABU državna sekretarka iz Ministarstva porodice,mladih i jednakih mogućnosti iz Bukurešta, Bojan Božović, šef radne grupe za pregovaračko poglavlje 23, iz Podgorice, Alen Tahiri, direktor Kancelarije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, iz Zagreba i Momčilo Radulović, izvršni direktor NVO Evropski pokret. Na panelu je ocjenjeno da jeproces evropskih integracija način konsolidovanja cjelokupne društvene strukture na principima opštevažećih standarda i da taj put nema alternativu.
Treći panel na temu interkulturne dimenzije ljudskih prava podijelili su ministatar Fatmir Gjeka, Rejhan Kurtović, državni sekretar ljudskih i manjinskih prava i društvenog dijaloga iz Beograda, Salko Luboder, i direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina.Konstatovano je da izazovi opšteg unapređenja tolerancije u našem multikulturalnom društvu vidimo kao izuzetnu priliku da se napravi veći i viši korak ka harmonizovanju našeg društva kroz plasiranje i promovisanje interkulturalizma.
Događaj je prethodio Samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi čiji je domaćin predsjednik Crne Gore gospodin Jakov Milatović, sjutra, u Podgorici.
