Gostujući u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV, Fialka je kazala da je riječ o istom mehanizmu zaštite koji koristi EU. Dodaje da se nada da će u narednih nekoliko dana taj mehanizam u Crnoj Gori biti i praktično realizovan.
“Crna Gora se pridružila sankcijama EU, ali to je politički dio, sada slijedi praktični dio i na Vladi je da pokaže šta stvarno može”, dodaje Fialka.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, prema podacima kojima ona raspolaže, u Crnoj Gori je spas potražilo između 4 i 5 hiljada Ukrajinaca.
“Građani Ukrajine su većinom smješteni u privatnom smještaju – kod prijatelja ili rodbine koja živi ili boravi na teritoriji Crne Gore. Pribiližno 2,5 hiljade Ukrajinaca stalno borave ovdje i to su ljudi koji većinom žive na primorju”, kazala je Fialka.
Komentarišići skupove podrške ukrajinskom narodu koji se održavaju u gradovima širom Crne Gore Fialka kaže da im to predstavlja veliku moralnu podršku jer, kako dodaje, građani Ukrajine znaju da nisu sami.
Ističe kako je odziv na humanitarnu akciju za pomoć ukrajinskom narodu, koju je organizovao gradonačelnik Podorice Ivan Vuković u saradnji sa Ambasadom Ukrajine, bio jako dobar.
“Zahvaljujem svim Podgoričanima koju su doprinijeli humanitarnoj akciji. Nakon što obračunamo koliko je materijalne pomoći prikupljeno, taj podatak će biti objavljen. Veliki broj lokalnih binismena donirao je veliki iznos novca. Na humanitarnom računu koji je otvoren za te svrhe prikupljeno je 44 000 eura. Najveći iznos uplaćen je od Centralne banke – 30 000 eura, NLB – 5 000 i drugih manjih preduzeća. Mnogo je građana koji su uplaćivali 5 ili 10 eura što mi je posebno drago, jer cijenimo svaki doprinos”,kazala je Fialka.
Ukrajina se sada nalazi na raskršću, a Rusija, prema njenim riječima, Ukrajinu pokušava da uvuče u svoj autoritarni totalitarni svijet. Ukrajinci se odupiru jer, kako dodaje, sebe smatraju dijelom evropskih vrijednosti za koje su spremni da se bore.
“Proces pristupanja EU nije lak, ali nadamo se da će Ukrajina, zbog ruske agresije, dobiti neke benefite. Pristup Ukrajine EU podržava 86 odsto njenih državljana. Pristup EU nije samo formalnost, već život prema načelima demokratije, vladavine prava, ljudskih prava i civilizacije. Mi smo 2014. godine jasno pokazali da želimo da budemo dio evropskog svijeta i evropske civilizacije, a ne dio varvarske Rusije”,ističe Fialka.
Ukrajinci su se, kako kaže, ujedinili i borbeni duh ne jenjava. Poručuje da neće pristati da budu pokoreni.
“Niko ne može ostati ravnodušan na činjenicu da Rusi uništavaju vrtiće, porodilišta, bolnice, škole. Niko neće odustati da bi bio mir. Mir mora biti i mir želimo, ali ne pod okupatorom. Narod podržava predsjednika i vojsku u namjeri da zemlju što brže vratimo u normalu i branićemo je do kraja”, poručuje Fialka.
Prošla noć je, prema njenim riječima, bila jako teška za ukrajinski narod, a nekoliko dana zatišja je, smatra, značilo pripremu novog napada. Ističe da humanitarni koridori koji vode ka Rusiji nisu prihvatljivi za ukrajinski narod. Najveći problem za stanovnike gradova koji su u opsadi je nedostatak životnih namirnica .
“Ruska agresija ne jenjava. Građani Mariupolja čine otpor agresoru i ne pristaju na kolaboraciju. iZbog toga pate, ponestaje im namirnica, nema otvorenih humanitarnih koridora i ljudi moraju da se snalaze kako mogu. Telefonske veze sa velikim dijelom Ukrajine su prekinute. Jutros smo dobili informaciju da će uz pomoć Crvenog krsta biti otvoren novi humanitarni koridor, ali pitanje je hoće li to biti realizovano”, kazala je Fialka.
Putin je, kako kaže, nepredvidiv i ne razmišlja racionalno, a situaciju gorom čini to što Ukrajinci pružaju otpor.
Zapad je, prema njenim riječima, uradio jako puno za Ukrajinu. Dodaje da cijene vojnu podršku koju dobijaju od država članica NATO-a.
“Dobijamo finansijsku pomoć, ali trenutno nam je najbitnije da zaštitimo živote državljana. Jedni način za to je zatvaranje vazdušnog prostora. Naš ministar odbrane je naglasio da je u ovom konfliktu poginulo više civila nego vojnika”,ističe Fialka.
Ako Rusija pokori Ukrajinu, smatra, sledeći na meti može biti Zapadni Balkan.
“Kada je riječ o zemljama Balkana, u najgoroj bezbjednosnoj situaciji je Bosna i Hercegovina, naročito zbog političkih sila koje tamo funkcionišu. Smatram da je dobro to što je Crna Gora članica NATO saveza pa zbog toga možete biti sigurni ovdje”, zaključuje Fialka.
