Crnu Goru i u predstojećem periodu čekaju novi izazovi i moguće ustavne promjene, ali to neće ugroziti njenu državnost i suverenitet, smatra profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.
U razgovoru za Pobjedu Filandra primjećuje da je Crna Gora u protekle tri decenije prošla kroz više turbulentnih faza i da nove vlasti, u posljednje dvije godine, nijesu ojačale njen suverenitet i unaprijedile vladavinu prava, već, kako kaže, politizovale i instrumentalizovale religiju.
Bez obzira na činjenicu da je Crna Gora, ističe on, trenutno razapeta između evropskih i pretenzija beogradskog režima, profesor Filandra ipak ističe da su crnogorska državnost i nezavisnost neupitne.
"Crnu Goru u nastupajućim vremenina čekaju novi izazovi. Velikosrpski projekat je neće pustiti na miru, a može doći i do značajnih ustavnih promjena. Međutim, apsolutno sam uvjeren da će sve antrievropske ambicije biti poražene i da će ostati na nivou iluzija, što po sebi i jesu", navodi Filandra.
Ističe da je i u Crnoj Gori, baš kao i u Bosni, društveno-politička situacija propraćena kolizijom različitih etničkih i političkih identiteta, a u tom kontekstu je prokomentarisao i potrebu pojedinih crnogorskih državnih i opštinskih funkcionera da u svojim kabinetima ističu zastave i obilježavaju praznike drugih država. Profesor Filandra u tome vidi slabost, a ne snagu nacionalista.
"Mahanje zastavama je nacionalistička zabava na našim prostorima kada, po pravilu, sirotinja gubi glavu zarad navodnih svetih ciljeva. Toga je uvijek bilo, a bojim se i da će biti. Klicanje zastavama susjednih država, što je i u Bosni česta praksa, jeste pokazatelj nemoći nacionalista, a ne njihove snage. Naravno, prije svega je to izraz nepoštovanja zakona vlastite države i njene nemoći da vlada svojim prostorom", navodi on.
Uvjeren je, međutim, da će sve takve pojave vremenom anahronizovati geopolitičke prilike, civilizacijski standardi, kao i demokratske i mirnodopske prakse Evrope.
"Istorija se Crnoj Gori neće ponoviti, bez obzira što ima snaga koje priželjkuju takve reprize", zaključio je profesor Filandra.
Opština Pljevlja, na čijem se čelu nalazi funkcioner Nove srpske demokratije Dario Vraneš, obilježila je u 14. februara, dan uoči zvaničnog datuma praznika, Dan državnosti i ustavnosti Srbije.
Pljevlja su, na inicijativu Vraneša, proslavile 220 godina od Prvog srpskog ustanka i 189 godina od Sretenjskog ustava, uprkos upozorenju opozicije i dijela javnosti da se time podriva ustavni poredak i narušava suverenitet i Pljevalja i Crne Gore.
Prethodno je Vranešov partijski šef i aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za potrebe susreta sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikijem, svoj kabinet ukrasio trobojkom koja je tu ostala do danas i pod kojom je Mandić, u međuvremenu, održao sastanke sa ambasadorkom Evropske unije u Podgorici Oanom Kristinom Popom i nizom drugih međunarodnih zvaničnika.
Mandić je ranije najavio i da će na bazi rezultata nedavno održanog popisa stanovništva, odnosno u slučaju da se 50 ili više odsto građana izjašnjava da govori srpskim jezikom, insistirati na promjenama Ustava kako bi se srpski jezik proglasio službenim iako je on svakako u službenoj upotrebi u Crnoj Gori.
