On smatra da takve probleme imaju Gruzija, Makedonija, “a teške prepreke unutrašnje-političke prirode ima i Bosna i Hercegovina”.
“To naravno ne znači da Crna Gora treba da bude u potpunosti zadovoljna postignutim reformama, posebno kada je riječ o reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kazao je Ejdus agenciji MINA.
Upitan zbog čega naredni samit Alijanse u Čikagu neće biti samit proširenja, Ejdus je rekao da je NATO trenutno preokupiran najavljenim povlačenjem snaga iz Avganistana, razvijanjem pametne odbrane i transatlantskom podjelom tereta kao i odnosima sa Rusijom.
Pored toga, kako je dodao, pažnja će sigurno biti posvećena post-konfliktnoj stabilizaciji u Libiji, građanskom ratu u Siriji i nuklearnom programu Irana.
“Na ovako gusto ispunjenoj listi, tema proširenja će sigurno biti bliže njenom dnu. To je glavni razlog zbog čega Crna Gora po svemu sudeći neće dobiti poziv za punopravno članstvo na predstojećem samitu u Čikagu”, pojasnio je Ejdus.
On je kazao da će glavna tema na samitu biti povlačenje iz Avganistana, koje je najavljeno za kraj 2014. godine.
“Iako postoji politički konsenzus da NATO treba da prepusti avganistanskim snagama odgovornost za bezbjednost u zemlji, ne postoji dogovor na koji način će to biti učinjeno”, rekao je Ejdus.
Prema njegovim riječima, ostaju otvorena pitanja kako će izgledati dinamika povlačenja vojske iz relativno sigurnog sjeverozapada zemlje u odnosu na daleko nestabilniji jugoistok.
Ejdus je ocijenio da je bitno da li će povlačenje biti izvršeno vazdušnim, kopnenim ili pomorskim putem, i kakva će biti uloga Talibana nakon povlačenja.
“Saveznici će u Čikagu pokušati da naprave zajedničku izlaznu strategiju za Avganistan u kojoj će pokušati da pronađu najbolje odgovore na ova i druga otvorena pitanja u vezi sa povlačenjem”, kazao je on.
Komentarišući podršku građana, koji sa 30 odsto podržavaju ulazak Crne Gore u NATO, Ejdus je naveo da problem nije u nedovoljnoj podršci, već u slaboj zainteresovanosti građana da se uključe u diskusiju o dobitima i troškovima članstva u Alijansi.
On smatra da samo kroz otvorenu i demokratsku diskusiju javnost može da stekne objektivan uvid u ulogu NATO u savremenom svijetu, “i da realno sagleda nacionalne interese Crne Gore u evro-atlantskom kontekstu”.
Ejdus je dodao da ukoliko diskusija izostane, građani neće moći da donesu informisanu odluku na referendumu kada i ukoliko do njega dođe.
“Ako je za utjehu, to je dio jednog šireg evropskog problema koji nastaje zbog sve većeg jaza između evro-atlantskih ustanova sa jedne strane i građana sa druge. Projekat Evrope, jedinstvene i slobodne, moraju da nose i podržavaju njeni građani, a ne samo političke elite”, precizirao je on.
Ejdus je kazao da će formiranjem Vojno-obavještajne službe u Crnoj Gori, što je i predviđeno prema poslednjem Zakonu o odbrani, biti olakšano prikupljanje i razmjena obavještajnih podataka koji su relevatni za Vojsku Crne Gore, “posebno u vezi sa mirovnim operacijama”.
Time će, smatra on, obavještajno okruženje u Crnoj Gori biti prilagođeno savremenim bezbjednosnim izazovima i prijetnjama bez obzira na to da li će država biti članica NATO-a ili ne.
Ejdus je naveo da je odvajanje civilnih od vojnih obaveštajnih struktura uobičajena praksa svuda u razvijenom svijetu, pa i u okviru Alijanse.
