"U budžetu postoji dovoljno prostora na rashodnoj strani gdje bi se moglo uštedjeti između 25 do 35 odsto nedostajućih sredstava. Samo je pitanje vaše želje da uđete u to. Ako ulazite u određene stavke onda morate da budete svjesni da rušite nečije interese od prije i morate biti spremni na to”, kazao je Filipović.
Treba da postoji, smatra, projekcija budžeta na srednji i na dug rok i svi budžeti, iz godine u godinu, trebaju se prilagođavati tom krajnjem budžetu.
Analizom budžeta za ovu godinu, dodaje, primjećuju se tri stvari.
“Prva, da dolazi do povećanja socijalnih davanja, što dovodi do zaključka da nijeste smanjili socijalno ugroženo stanovništvo. Druga, dolazi do povećanja plata u javnom sektoru, što nameće pitanje zašto nije došlo do povećanja plata u privatnom sektoru kada i ti ljudi pune budžet. I treća, dolazi do povećanja penzija pri čemu sam ja mišljenja da mi nemamo penzioni sistem, da je naš sistem koceptualno star i prevaziđen”, ocijenio je Filipović.
Ističe da treba ići u horizontalnu reformu koja podrazumijeva reformu i monetarnog sektora, i javnih finansija, kao i zdravstvenog i penzionog fonda. Nažalost, kako kaže, budžet u Crnoj Gori je još predmet trgovine i kupovanja socijalnog mira.
“Moramo da projektujemo budžet i kapitalne investicije i moramo znati našu poziciju, ne na današnji dan, ne za 2023. godinu, već za 2030. godinu. Jedino sa tim profesionalnim pristupom i sa limitiranjem uticaja političkih partija na budžet možemo doći do neke stabilizacije”, smatra Filipović.
Da li ćemo moći da izdržimo i izvedemo zaduživanje za najavljena nedostajuća sredstva u budžetu zavisiće, kaže, od toga ko će biti ministar finansija. Pristalica je partnerskog odnosa prema MMF-u koji podrazumijeva, kaže, da imate tačan projekat za šta tražite novac, šta ste spremni da date kao garanciju za njega, koja vam je projekcija, odnosno odakle ćete vratitit taj novac.
“Nisam pristalica da se ide prema svjetskoj banci ili prema MMF-u već sam zagovornik vođenja samostalne ekonomske politike, bez obzira koliko to bilo teško, a jeste. Više sam pristalica toga da u slučaju nedostajućih sredstava probamo da napravimo nove vrijednosti u Crnoj Gori, da otvorimo nova tržišta i da se skoncentrišemo više prema drugim izvorima novca”, kazao je Filipović.
Ističe da je većina ljudi protiv ovog principa jer se boje odgovornosti i traže lakše rješenje.
“Uvijek sam tvrdio da Crna Gora može sa sihronizovanom monetarnom politikom sa jedne i sa razvojem tržišta kapitala i formiranjem tržišta novca sa druge strane napraviti tu dodatnu vrijednost, uz povećanje IT sektora”, kazao je Filipović.
Rashodnu stranu budžeta komentariše na primjeru IT sektora koji je, kaže, iznio 130 miliona eura iz Crne Gore. Smatra da u privatno-javnom partnerstvu postoji prilika za razvojem tržišta, zapošljavanju naših ljudi i “čuvanju novčane pozicije”.
Minimalna penzija u Crnoj Gori sramota
“Što se tiče povećanja penzionog fonda, penzija je vaša zarada od prije. Konceptualno to treba da se mijenja. Morate izjednačiti privatne sa državnim fondovima. Zato kažem da, bez obzira ko je na vlasti, treba da dođe do horizontalne reforme, treba da se donose odluka o kreiranju održivog ekonomskog sistema u koji treba da bude obuhvaćeno sve uključujuči i smanjenje javne adminsitracije, bez obzira na političku cijenu koja će se platiti jer će kasnije ta cijena donijeti profit”, ocijenio je Filipović.
Minimalna penzija u Crnoj Gori, prema njegovoj ocjeni, je sramota.
“Uzmite svoju platu i uzmite koliko investirate u svoj penzioni fond, a ne pitate se sa svojim parama nego vam neko drugi određuje tempo isplate. Može i to, ali morate da potpišite ugovor gdje vam ja dajem dio koji ide za penzioni fond, vi ga investirajte, a meni dajte procenat od te investicije”, objašnjava Filipović.
Smatra da će se za infrastrukturne projekte tražiti novac i da nije realno da završimo sve infrastrukturne projekte. Ističe da je neophodna analiza konkretnih ciljeva u svakoj oblasti kapitalnih projekata u okviru budžeta.
Jedino rješenje za finansiranje druge dionice auto-puta, u ovom momentu, vidi u privatno-javnom partnerstvu.
“Druga opcija je da se kreira nova usluga koja bi bila interesantna određenim grupacijama da dođu i da finansiraju i preuzimaju naplatu od auto puta. Po prihodnim projekcija, teško da bi bilo ko se usudio da samostalnu uđe u tu investiciju. Novo zaduživanje nije rješenje”, kazao je Filipović.
Budžetska izdvajanja za zdravstvo gašenje požara
Budžetska izdvajanja za zdravstveni fond ne vidi kao rješenje, već kao “gašenje požara”:
“Potrebna je kompletna reforma zdravstvenog fonda. Mislim da su nam potrebni i privatni zdravstveni fondovi, i tu imate privatno javna partnerstva. Na taj način bi se i podigao nivo zdravstvenih usluga, koje su trenutno na nivou zemalja trećeg svijeta”, ocijenio je Filipović.
Smatra da se ekonomski rast ne može predvidjeti jer se bazira na kategorijama, poput BDP-a, koje ne daju realnu sliku. Indeks kvaliteta života, kaže, dao bi bolju sliku ekonomskog rasta.
“Ja sam pristalica realnosti. Ne dajemo sebi ni veću ni manju ulogu od one koja nam pripada da vjerujemo sebi i da pravimo ono što je realno. Smatram da se vrlo lako mogu definisati ekonomski interesi Crne Gore i mislim da, ukoliko postoji dobra volja, to se može definisati za par dana u skladu sa tim ući u reforme, otvoriti nova tržišta, ići na smanjivanje poreza, i tako, kao malo tržište, dovesti nekoga ko bi vas podržao”, kazao je Filipović.
Ističe da je Crna Gora zavisna privreda, i čim zavisite od nekoga, dolazi do poremećaja na tržištu.
“Mi nismo dovoljno zaštitili svoje tržište i praktično uvozimo inflaciju. Zadatak centralne banke je da projektuje kamatne stope i da kroz tu projekciju limitira prodajnu cijenu novca. Banke tu poziciju iskorišćavaju sa istim izgovorom da je to skup novac u inostranstvu. Ali, strane banke ne rade po tim principima na svojim tržištima već imaju druge uslove”, kazao je Filipović.
Dodaje da Crna Gora može biti jako primamljiva za investitore na tržištu novca i da ne treba zanemariti novo tržište koje raste – kripto tržište.
“Ako se pozicionirate samo sa ta dva tržišta vi ćete znatno povećati prihode. Dok dođemo do nekog hardvera proći ćete tri poddistributera. Uvijek ćemo biti u robovlasničkom u odnosu na one koji imaju svoje distributerske ugovore. Zašto sumnjamo u domaću pamet i zašto pretpostavljamo da je neko pametniji od nas ovdje”, pitao je Filipović.
Nema direktnih invesiticije jer smo se, po njegovom mišljenju, za trideset godina pokazali dosta neozbiljnim. Pitanje je, kaže, i gdje da se investira.
“Nemamo daljih direktnih investicija od turizma, nekretnina ili banki. Nemamo predstavnica IT sektora. Nismo izlobirali neki fond da dođe ovdje. Na putu ka EU morate pripremiti naše firme i naše tržište da izdrži tu konkurenciju”, zaključuje Filipović.
Poručuje da su potencijalne invesiticije finansijsko tržište, IT tržište, i kripto valute.
