Kolegijum kojim je rukovodio senator dr Branislav Radulović sa senatorom dr Milanom Dabovićem stekao je razumno uvjerenje da su prihodi i rashodi prikazani objektivno i u skladu sa okvirom izvještavanja za javni sektor. Ipak, uslovno mišljenje uslijedilo je zbog neusklađenosti poslovanja sa Zakonom o državoj imovini, propisima o popisu i radu državnog trezora, ali te neusklađenosti, kako su ocijenili revizori, nijesu imale prožimajući efekat.
Revizori su utvrdili da knjigovodstveno nijesu evidentirani podaci za sve objekte koji se, prema listovima nepokretnosti, vode na ANB kao vlasnika ili korisnika. U izjašnjenju na preliminarni izvještaj o reviziji, iz ANB-a su ukazali da su u dva navrata prošle godine, a onda i početkom decembra, upućivali Upravi za katastar i imovinu zahtjev za usaglašavanje listova koji se vode na njih, ali da to nije urađeno. To im je, kako su kazali, potrebno da bi se uradila nova procjena vrijednosti objekata, kao i ažuriranje evidencije nepokretnosti. Revizori se nijesu mogli uvjeriti da li je popisna komisija sravnala stanje sa knjigovodstvom, kako bi utvrdila eventualne razlike. Dali su preporuku da se popis pokretnih i nepokretnih stvari obavlja na propisanom obrascu odnosno u skladu sa uputstvom koje reguliše ovo pitanje. Revizori su ANB-u ukazali na obavezu dostavljanja izvještaja o javnim i jednostavnim nabavkama i zaključenim ugovorima Ministarstvu finansija, što po zakonu moraju uraditi do kraja februara za prošlu godinu. Na nalaz DRI-ja da je u četiri od pet uzorkovanih postupaka povjerljivih nabavki predviđeno avansno plaćanje, što je mimo propisa, iz ANB-a objašnjavaju da je riječ o specijalnoj opremi koju uglavnom nabavljaju iz inostranstva.
-S obzirom na to da je riječ o opremi koja po svojim karakteristikama nije sveopšta, već se radi o namjenskoj proizvodnji, obavezan uslov je avansno plaćanje kao vid potvrde da će se oprema nakon proizvodnje preuzeti – kazali su iz ANB-a dodajući da bi za ovakav slučaj trebalo da bude definisan izuzetak.
DRI je skrenuo pažnju da imovinu koju koristi ANB u najvećem dijelu čine stvari za posebne namjene, a da Zakon o državnoj imovini propisuje da Vlada posebnim propisom određuje uslove i način korišćenja, što nije urađeno.
Prošle godine je tokom privremenog finansiranja, prije usvajanja budžeta, ANB-u isplaćeno 3,89 miliona eura, što je 351,6 hiljada više nego što je trebalo, imajući u vidu da je dvanaestina stvarnih troškova iz godine ranije iznosila 590,8 hiljada, što znači da im je za pola godine pripadalo 3,5 miliona eura. Budžetom im je naknadno opredijeljeno 6,9 miliona eura, ali je nakon preusmjeravanja on iznosio malo preko sedam miliona eura. Od 6,85 miliona troškova, 77,7 odsto je otišlo na zarade, poreze i doprinose 5,3 miliona eura. ANB ima rok da do 20. januara iduće godine dostavi plan, a do polovine juna i izvještaj o realizaciji preporuka. Revizori će ovaj izvještaj uputiti skupštinskom odboru za bezbjednost i odbranu.
