Eksperti Fonda smatraju, u najnovijem scenariju za blisku budućnost eurozone, da će njene dvije članice - Grčka i Portugalija - napustiti taj savez "u bilo kom slučaju".
Mogućnost da Grčka i Portugalija ostanu u eurozoni Fond Rubini ocjenjuje sa svega 10 odsto. Tolika je, naime, vjerovatnoća da će monetarna unija uspjeti da uspostave budžetski savez, a da se problemi čalnica sa ogromnim dugovima riješe na račun "ulivanja" sredstava iz bogatih zemalja centralne i zapadne Evrope.
Ekonomisti Fonda tvrde, u svojoj analizi, da je najvjerovatniji scenario, koji će uslijediti uskoro u eurozoni, "postepen i žalostan raspad monetarne unije", izlaskom problematičnih zemalja iz njenog sastava, praćen bankrotima i ekonomskim zastojem.
Prema ocjeni eksperta Fonda za sada je, zahvaljujući programu Evropske centralne banke (ECB) o otkupu obeveznica problematičnih članica eurozone, vjerovatnoća nekotrolisanog raspada monetarne unije smanjena i procjenjuje se na samo deset odsto.
Ukoliko se u narednim mjesecima događaji budu razvijali u pravcu koji predviđaju američki eksperti, glavni napori u eurozoni i cijeloj EU biće usmjereni na stabilizaciju sada vrlo problematične finansijske situacije u Italiji i Španiji - dvije članice eurozone koje su, takođe, opterećene velikim dugovima.
Italija i Španija do kraja 2015. godine treba da vrate dugove, na osnovu ranije emitovanih dužničkih hartija, u vrijednosti od 310 milijardi eura i 215 milijardi eura, a biće im potrebna i eksterna pomoć u vrijednosti većoj od 200 milijardi eura za pokrivanje budžetskih deficita.
Izbjegavanje "domino efekta" u eurozoni, ako Grčka i Portugalija izađu iz te monetarne grupe, je moguće samo ako se na vrijeme " zaštite" Španija i Italija, tvrdi Fond Rubini.
Analitičari Fonda takođe predviđaju da će u Grčkoj, zbog daljeg zaoštravanja ekonomske krize i propasti napora EU, Evropske centralne banke (ECB) i MMF da spasu Atinu od bankrota, doći do novog političkog zaoštravanja.
Na vlast bi, nakon novih izbora u Grčkoj, mogla lako da dođe grupacija SIRIZA koja oštro kritikuje sadašnju ekonomsku politiku vlade i zalaže se za moratorijum na otplatu državnog duga.
Takva promjena bi značila otkaz zajedničke valute - eura i povratak na nacionalnu novčanu jedinicu - drahmu sa njenom trenutnom i dramatičnom devalvacijom kako bi se povećala konkurentska sposobnost grčke ekonomije na svjetskom tržištu.
Devalvacija drahme bi, prema ocjeni američkih finansijskih eksperata, pomogla grčkom turizmu i poljoprivredi od kojih zemlja dobija najveći dio deviznog priliva.
Grčka prerađivačka industrija i farmaceutika su, međutim, nisko konkurentne i ne može im pomoći čak ni znatna devalvacija domaće valute, ako ponovo bude uvedena u promet, zaključuju stručnjaci Fonda Rubini, uz napomenu da bi izlazak Atine iz eurozone napravio "grdne" probleme ostalim članicama 'eurolenda'.
Finansijski eksperti kažu da će sve u eurozoni, kad je riječ o likvidnosti, biti u redu dok ECB daje bankarskom sektoru dovoljno svježeg novca. Ako bi ta pomoć izostala članice zone eura bi morale da počnu "mučne pregovore o osnivanju jedinstvenog sistema za garanciju depozita" i izgradnju novog sistema rezervi.
ECB je, krajem prošle i ove godine "ulila" u banke eurozone oko bilion (hiljadu) milijardi eura i tako se priklonila opciji koju već nekoliko godina primjenjuje, u nastojanju da stabilizuje ekonomsku situaciju, Centralna banka SAD - Fed koja je u vodeću svjetsku privredu "upumpala" bilione dolara od početka globalne finansijske krize.
Prema procjeni stručnjaka Fonda Rubini, vodećim zemljama eurozone, prije svega Njemačkoj, ne bi uopšte odgovaralo da se same izdvoje iz monetarnog bloka u kome, usljed dominatne pozicije svojih privreda, imaju velike koristi i ogromne trgovinske suficite.
