Prognoza se nije pokazala kao mnogo pouzdana: tim okupljen oko profesora Jozefa Šmida ne samo što je predvidio da će Brazilci biti prvaci svijeta, već i da će bitku za treće mjesto voditi Italija i Francuska. Osim toga, Englesku su viđeli u četvrtfinalu, a Južnoafričkoj Republici, Grčkoj i Kamerunu predviđeli su ulazak u osminu finala“ (sve netačno), „dok im je jedina i slaba utjeha bila što su Njemačkoj prognozirali – finale“.
Protiv nauke : Moraćemo da preispitamo naš naučni model, rekao je profesor Šmid. I pored toga, on kaže da njihova metodika, statistički postupak i generisanje hipoteza odgovaraju svim pravilima nauke. Tako one pomažu i da se shvati zbog čega uspjesi u fudbalu često mogu da se objasne samo faktorima koji se nalaze daleko van terena.
Cjelina je više od zbira svojih svijetlih tačaka, moto je prognoze koja se dijeli na tri područja. Kada je riječ o takozvanim fudbalskim varijablama, naučnici prate koliko puta su učesnici Mundijala igrali u završnoj fazi takmičenja i kako su tamo prošli. To ima smisla, jer iskustvo i postignuti uspjesi pomažu posebno velikim fudbalskim nacijama.
Ne pomaže ni lista FIFE: Naučnici u Tibingenu su u svoju prognozu uračunali i plasmane reprezentacija na svjetskoj rang-listi, kao i koeficijent UEFA koji pokazuje da li igrači dolaze iz jakih liga ili klubova. Domaćinu – Južnoafričkoj Republici – pridodali su i pet odsto prednosti domaćeg terena, što, međutim, nije bilo dovoljno da taj tim prođe grupnu fazu takmičenja.Svi ti proračuni u principu nijesu ništa novo; njih koriste i sistemi za klađenje kako bi odredili vjerovatnoću događaja“. Ima šta je u ovom istraživanju moglo da se preuzme i od politikologa: to su političko-ekonomske varijable. „Zato su naučnici iz Tibingena u faktore izračunavanja uspjeha fudbalskih reprezentacija uvrstili i bruto-društveni proizvod, jer, kako kaže Šmid, u društvima sa boljim životnim standardom, bolje se radi i na unapređenju sporta.
Važan faktor je i takozvani koeficijent Gini, kojim se izražava statistički odnos između prihoda i imovine i jednom društvu. Jer, nejednakost baš u sportu može biti pokretačka snaga za izuzetna postignuća sa ciljem da se dosegne visok životni standard.
Fridom haus indeks: Tim iz Tibingena je u svoje prognoze uvrstio i takozvani indeks Fridom haus: stepen slobode u državama-učesnicama Svjetskog prvenstva, jer se, kako kažu, na ranijim šampionatima pokazalo da su timovi iz zemalja u kojima vladaju diktatori – slabije prolazili. To je na ovom Mundijalu dokazano time što je posljednje mjesto zauzela ekipa Sjeverne Koreje. Među sociogeografskim varijablama je i udio katolika u uspjehu, jer, istorijski gledano, zemlje u kojima veliki procenat stanovništva čine katolički vjernici, ostvarivale su bolje rezultate.
Ovđe su tibingenški naučnici pogodili bar nešto, s obzirom na dobre rezultate latinoameričkih ekipa na Prvenstvu, ali, Francuska i Italija su ipak - zakazale...“
(Radio Dojče Vele)
