“Suštinski problem je to što nadležne institucije još uvijek ne obezbjeđuju hitne, nezavisne i djelotvorne istrage, pa se često događa da građani odustaju ili gube motiv za pokrenute postupke, dok državni službenici ostaju nekažnjeni ili dobijaju minimalne sankcije zbog kršenja ljudskih prava”, ocijenio je koordinator programa ljudskih prava u GA, Milan Radović.
On je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji će biti obilježen sjutra, rekao agenciji MINA da pojedine institucije, poput Ministarstva za manjinska prava, i dalje nijesu upotpunile kapacitete, iako je u pojedinim zaposleno manje od 50 odsto predviđenih mjesta.
Radović je dodao da je još prisutan trend da na čelu institucija za ljudska prava dolaze pripadnici manjina, a ne profesionalci.
“Oblasti u kojima su poštovanje i zaštita ljudskih prava i dalje na zabrinjavajućem nivou su neadekvatan proces suočavanja sa prošlošću, tortura, pravo na pravično suđenje, sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja, diskriminacija manjina, prava djeteta, položaj raseljenih i interno-raseljenih lica i ekonomsko-socijalna prava i slobode”, naveo je Radović.
Prema njegovim riječima, pasivan odnos nadležnih državnih institucija po pitanju procesa suočavanja sa prošlošću i dalje je prisutan.
“Iako je od pojedinih ratnih zločina prošlo skoro dvije decenije, još uvijek nijesu donijete pravosnažne osuđujuće presude protiv odgovornih. Nije pokrenuto pitanje političke i nalogodavne odgovornosti”, rekao je Radović.
Neophodno je, smatra on, da nadležne državne institucije, prije svega tužilaštvo, pokrenu postupke utvrđivanja ko je inspirisao, naredio i huškao na ratne zločine kako bi se utvrdila puna odgovornost, ali i otkrile sve istine o žrtvama i počiniocima ovih zločina.
“Ovo je i najvažnije pitanja za Crnu Goru i žrtve, rješavanjem ovog pitanja moći ćemo krenuti naprijed kroz proces pomirenja i suživota”, poručio je Radović.
On je rekao i da se, iako sve manje, još događaju slučajevi policijskog zlostavljanja i nehumanog postupanja.
“U ovoj oblasti i dalje zabrinjavaju spore istrage. Poslednji primjer na to ukazuje gdje je nakon četiri godine kašnjenja istrage određen pritvor osumnjičenim policijskim službenicima pod obrazloženjem da mogu uticati na svjedoke i dokaze. Postavlja se pitanje na šta nakon četiri godine još ti policijski službenici mogu uticati”, saopštio je Radović.
