On je kazao da se, iako je Crna Gora Ustavom i svojom suštinom definisana kao građanska država, dominatno govori o manjinama.
Radović smatra da bi mudrije bilo govoriti o ugroženim grupama i manje brojnim narodima, jer je ta terminologija se uklapa u koncept građanskog društva.
"Još imamo neriješeno nasljeđe 90-ih, koje se manifestuje u podzastupljenosti građana iz manje brojnih naroda u skoro svim sferama društvenog i političkog života, u visokoj etničkoj distanci i nerazvijenosti područja na kojima žive dominantno manje brojni narodi", ocijenio je Radović.
On je rekao da Crna Gora mora uspostavljati mehanizme koji će biti efikasni za podršku očuvanja identiteta, kulture,
"Ali i shvatanju da ovim pitanjima ne treba da se bave kao do sada što je bila praksa, isključivo pripadnici manje brojnih naroda i najčešće samo zbog toga što pripadaju tom narodu, a ne zbog znanja i stručnosti u toj oblasti. Zato od nove Vlade očekujemo novi koncept i pristup ovim pitanjima", kazao je Radović agenciji Mina.
On je naveo da obrazovni programi nedovoljno uključuju sadržaje o kulturi i tradiciji manje brojnih naroda kao i da je sve manje programskih sadržaja na njihovim jezicima lokalnom nivou.
Radović je rekao da posebnu pažnju treba obratiti na položaj Roma.
On je kazao da iako je zastupljenost Roma u državnim organima neprihvatljivo mala, da oni uglavnom i zauzimaju pozicije koje su najniže u lancu odgovornosti i najmanje plaćene
Radović je rekao da, iako se dosta priča o obrazovanju Roma, i iako je veliki broj njih uključen u taj sistem, kvalitet obrazovanja koji stiču i dalje neadekvatan.
"Upotreba njihovog jezika i pisma je na nultom nivou, a kultura i tradicija polako se gube i oni žive u vrlo raširenom kontekstu koji im daje većina a koji ih označava kao siromašne, neobrazovane i diskriminisane", naveo je Radović.
On je kazao da je to i jedan od razloga zašto i oni Romi koji uspiju da se obrazuju i zaposle, nailaze na brojne barijere u ostvarivanju svojih prava.
Radović je ocijenio da bi novi pristup podrazumijevao da se Romima da šansa da iznesu svoje stavove i predloge na procese koji se tiču njihovog položaja i života.
On je rekao da, iako se zna da su žene diskriminisane, da posebno višestruku diskriminaciju trpe žene iz redova manje brojnih naroda.
"Najviše pozicije u državi su još nedostižne za žene, a pogotovo za pripadnice manje brojnih naroda. Gotovo da ih nema na rukovodećim mjestima u parlamentarnim tijelima, sudstvu, policiji, obrazovanju, lokalnim samoupavama", kazao je Radović.
On je zaključio da sva ta pitanja moraju da dobiju drugačiji pristup i da Crna Gora mora da postane istinski građansko društvo, a ne samo na papiru.
