Sjedne strane potrebno je kvalitetno završiti reforme, s druge strane - nemate vremena na pretek. Sjetite se da su nam, ne tako davno, ruski političari govorili da im ne smeta proširenje EU, ali problem za njih je jedino proširenje NATO. Prije nekoliko mjeseci mogli smo registrovati izjavu ambasadora Maslenikova listu Izvestija da će Moskva, u slučaju da Crna Gora uđe u EU, to smatrati neprijateljskim potezom. Dakle, s obzirom na ovu činjenicu, ne treba bespotrebno mirovati, već simbolično rečeno „nagaziti na gas“ - kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovačke Boris Gandel. Ističe da Crna Gora ima još puno posla i napora da uspješno završi pregovarački proces.
Iz Evropske unije stižu brojne poruke da zemlja treba da uhvati priliku za proširenje i revitalizuje političku volju za sprovođenje reformi na putu ka EU. Takođe, geopolitička dinamika ne dozvoljava da se gubi više vremena. Godinu kasnije, mislite li da je crnogorska vlada dobro iskoristila vrijeme i prilike?
GANDEL: Vlada je u junu ispunila uslove u okviru IBAR, što se svakako može smatrati dobrim signalom za dalji napredak u EU-integracijama. Ipak, jeste činjenica da Crna Gora ima još puno posla i napora da ovaj proces uspješno završi. Postavili ste sebi ambiciozan cilj, a to je članstvo u EU 2028. godine. Iskreno vam u tome držim palčeve i želim da vas uvjerim da je Slovačka spremna da vam pomogne u najvećoj mogućoj mjeri. U svakom slučaju, taj najveći dio posla morate da uradite sami. U potpunosti se slažem sa Vama da se geopolitička situacija dinamično mijenja, što bi trebalo da vam bude pokretačka snaga, jer je danas teško predvidjeti šta će biti za godinu - dvije. S jedne strane potrebno je kvalitetno završiti reforme, s druge strane - nemate vremena na pretek. Sjetite se da su nam, ne tako davno, ruski političari govorili kako im ne smeta proširenje EU, ali problem za njih je jedino proširenje NATO. Prije nekoliko mjeseci mogli smo registrovati izjavu ambasadora Maslenikova listu Izvestija da će Moskva, u slučaju da Crna Gora uđe u EU, to smatrati neprijateljskim potezom. Dakle, s obzirom na ovu činjenicu, ne treba bespotrebno mirovati, već simbolično rečeno „nagaziti na gas“.
Vlada je dobila pozitivan IBAR, ali i pokrenula kontroverznu rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koja je kasnije usvojena u parlamentu. Da li je Crna Gora ovim potezom zakomplikovala sopstvene aspiracije ka EU, ako znamo koliko je Hrvatska oštro reagovala? Što mislite, kako će se ova država, članica EU, ponašati u budućnosti, ako se ima u vidu da su već pokrenute neke akcije koje mogu usporiti Crnu Goru na njenom putu ka EU?
GANDEL: Reći ću to ovako – ako Crna Gora zaista želi da napreduje, što zavisi prvenstveno od vaših sadašnjih političkih elita koje su na vlasti, onda ne smije sebi davati suvišne autogolove, koji je koče. Spomenuli ste jedan takav primjer. S tim u vezi želim da istaknem, da je Hrvatska jedina vaša susjedna država koja je članica EU i koja je do sada podržavala evropsku budućnost Crne Gore. Danas se, nažalost, ne može reći da bi odnosi - za vas jedan od ključnih, bili posebno dobri, naprotiv. Ipak je to bilo za očekivati nakon usvajanje rezolucije, a ako smo to znali mi, kao članovi diplomatskog kora, onda su to morali znati i vaši političari, koji su pokrenuli inicijativu i koji su je u parlamentu izglasali. Ako zaista želite da napredujete, morate pažljivo razmotriti svaki korak koji ćete napraviti. Bila bi greška predlagati i usvajati zakone koji nijesu u skladu sa evropskim zakonodavstvom i preporukama Venecijanske komisije, kao što je to bio slučaj prije tri godine. Takve odluke Crnu Goru ne približavaju ispunjenju strateškog cilja, naprotiv. Stoga je na mjestu pitanje, zašto je pomenuta rezolucija uopšte usvojena. Praktično sve političke partije zastupljene u parlamentu deklarišu svoj interes za ulazak u EU. Međutim, partije Vladine koalicije su svojom odlukom ugrozile napredak integracionog procesa. Nažalost, ne mogu se osloboditi osjećaja da to nekome odgovara. Zašto bi inače usvojili ovu rezoluciju? Činjenica je da su se u Jasenovcu desile strašne stvari koje niko ne odobrava. Istovremeno, istina je i to da u ovom koncentracionom logoru nije bilo toliko crnogorskih žrtava, dok parlament naroda, koji je najviše stradao i koji ima najveći razlog da donese sličnu rezoluciju, to nije učinio iz razloga da sebi ne komplikuje put ka Uniji. Možda svih ovih godina u diplomatiji nijesam ništa naučio, ali meni se tu nešto ne čini logičnim...
U Crnoj Gori postoji veliki optimizam da zemlja može postati dio EU u narednih nekoliko godina. Čak i da je taj scenario realan i zamisliv, da li mislite da bi to bilo zato što je Crna Gora to zaista zaslužila ili zato što je Evropi nužno potrebna bar jedna uspješna priča o proširenju. Kakvo je bilo iskustvo Slovačke?
GANDEL: Veoma je važno da se ne zaustavi proces proširenja EU, jer u svojoj suštini predstavlja jačanje stabilnosti u Evropi. Prijem barem jedne zemlje kandidata u EU u dogledno vrijeme će biti zasigurno dobar signal za ostale, koji se trude da ispune ovaj strateški cilj. Crna Gora je aktuelno u najboljoj poziciji među svim kandidatskim zemljama, a ja iskreno želim da što prije bude dio velike evropske porodice. Predsjednik države, parlament i Vlada moraju tome sve unisono podrediti ako ne žele da njihova obećanja ostanu samo na verbalnom nivou. Pitate za naše iskustvo. Podsjećam da je Slovačka zemlja koja je najbrže završila proces evropskih integracija u EU među svim zemljama kandidatima. To je bilo uglavnom zbog toga jer smo devedesetih godina prošlog vijeka prolazili kroz komplikovan politički period, kada smo zbog unutrašnje političke nestabilnosti postali praktično međunarodno izolovani i stagnirali smo, dok su naši susjedi već započeli pregovore o pristupanju Uniji. U tom periodu smo već imali iskustvo da su naši partneri ušli iz Višegradske grupe u NATO bez nas, a mi nijesmo željeli da se isto to ponovi i u slučaju EÚ. Tadašnji premijer Mikulaš Dzurinda je stoga okupio u široku koaliciju sve partije za koje je znao da zaista podržavaju integraciju u EU, a one koje su se izjašnjavale samo verbalno, a u stvarnosti su imale dijametralno drugačije ciljeve, ostavio je van vlade. Na osnovu ovog iskustva, osnova uspjeha je imati tim u kome ne očekujete potkopavanje od partnera i svjesni ste da ispunjenje glavnog cilja povezuje sve i da im je važnije od partijskih ili drugih interesa.
Lideri Njemačke i Srbije, Olaf Šolc i Aleksandar Vučić nedavno su u Beogradu održali važan sastanak u vezi sa litijumskim sporazumom za budući važan ekonomski savez Srbije i EU. Očigledno, Srbija postaje važan partner EU. Da li postoji zabrinutost kako bi to Vučić mogao da iskoristi, na primjer da ojača svoj uticaj u regionu da bi potencijalno ispunio svoje ciljeve u vezi sa agendom „srpskog sveta“?
GANDEL: Sasvim je prirodno da je svaka zemlja, svaki politički lider, zainteresovana da ispuni svoje političke ciljeve. Srbija je kandidatska zemlja i samim tim i važan partner EU. Ne želim se upuštati u spekulacije, šta može ovaj dogovor značiti iznad okvira trgovinskih odnosa. Više je to zadatak za politikologa i novinara, ali u svakom slučaju, Evropska unija ima svoje vrijednosti i svaka zemlja, ako želi da postane njena članica, mora ove vrijednosti ne samo poštovati, već i da ih slijedi. Ideja takozvanog srpskog sveta svakako nije u skladu sa njima. EU nije idealna, a ja to nikada nijesam ni tvrdio, ali trenutno sigurno ne postoji bolje političko ili ekonomsko grupisanja u Evropi. Uvjeren sam da je toga svjestan svaki lider kandidatskih zemlja i od svakog od njih zavisi čemu će na kraju dati prioritet za budućnost svog naroda – kratkoročnom cilju, koji ne odgovara pomenutim evropskim vrijednostima ili usidrenju svoje zemlje u zajednicu koja već danas ima neosporne prednosti, posebno za nove zemlje članice i potencijal rasta, prosperitet i stabilnost koji su Zapadnom Balkanu i te kako potrebni.
Slovačka je prijatelj Crne Gore i naša velika podrška na putu ka EU. Kako vidite odnose Crne Gore i Slovačke, da li ekonomski odnosi prate političke?
GANDEL: Među našim zemljama postoje tradicionalno veoma prijateljski i dobri, moglo bi se reći čak porodični odnosi, budući da je Slovačka i njena diplomatija 2006. godine odigrala važnu ulogu u obnavljanju nezavisnosti i državnosti Crne Gore. Vi na Balkanu zaista znate cijeniti porodicu, možda i više nego bilo gdje na svijetu, a rodbinske veze su vam bukvalno svetinja. Ovoj viziji praktično odgovaraju i naši politički odnosi, iako uvijek ima prostora za poboljšanje. Međutim, pošto je svijet pun paradoksa, moram dodati da naša saradnja u oblasti biznisa, nažalost, zaostaje za političkim nivoom. Još uvijek ne uspijevamo da se etabliramo na vašem tržištu tako, kako bismo željeli. Krajem oktobra planirano je održavanje drugog zasijedanja mješovite komisije za trgovinsko – ekonomsku saradnju na nivou ekonomskih resora, uz učešće više preduzetnika. Biće mi drago, ako bi ovi pregovori donijeli novi, fundamentalni impuls i pokrenuli naše trgovinsko–ekonomske odnose u pravom smjeru. Istovremeno, ja sam ipak realista i jasno mi je da nas na ovom polju čeka još mnogo napornog rada.
