Podsjećamo, predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad (PES) Milatović osvojio je 60 odsto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Garčević vidi Milatovićev pokret Evropa sad kao političkog igrača koji nije ni politički niti ideološki jedinstven.
U tom pokretu, kako je naveo za "Radio Slobodna Evropa", "imamo ljude koji su veoma nacionalistički nastrojeni, a imamo i one koji, makar na retoričkoj ravni, imaju evropsku i evroatlantsku agendu".
-Uticaj Srpske pravoslavne crkve na politički život u Crnoj Gori nastaviće da jača jer će partije koje će doći na vlast u junu, nakon parlamentarnih izora, biti otvorene za takav uticaj - istakao je on.
Pokret Evropa sad će, smatra Garčević, nastaviti da raste i najvjerovatnije će dobiti parlamentarne izbore 11. juna i premijera.
-Najverovatnije na parlamentarnim izborima 11. juna DPS po prvi put poslije 30 godina neće biti pojedinačno najjača partija. Ako se duboko ne reformišu moguće su unutarpartijske podjele koje mogu voditi i rascjepu stranke - navodi Garčević.
Uzrok pada DPS je, kako ocjenjuje, u tome što se nije reformisao, niti je mijenjao retoriku.
-Promovisanje identitetskih pitanja kroz forsiranje ekskluzivnog crnogorstva je odbilo mnoge bivše glasače DPS. Partija nije naučila mnogo iz poraza 2020. i poraza na lokalnim izborima, a građani DPS doživljavaju kao simbol korupcije - istakao je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.
Sa druge strane, Pokret Evropa sad je ponudila, kako kaže, jednu novu vrstu populizma u regionu.
-Obećanjima o boljem životu i argumentima protiv dugogodišnje vlasti, izbjegavajući teme koje su osjetljive i po kojima je Crna Gora podijeljena. Kada se osvoji vlast, takva politika više nije moguća - naglašava Garčević.
Komentarišući kako će se pobjeda Milatovića odraziti na spoljnopolitički kurs Crne Gore, Garčević kaže da će Evropska unija i Sjedinjene Američke Države dati određeno vrijeme Pokretu Evropa sad da vide o kakvom se profilu partije radi.
