Abiznis

„Gasprom“ na sjeveru Crne Gore traži naftu?

Izvor

 Ruski naftni gigant „Gasprom“ ozbiljno je zainteresovan da dobije koncesije na istraživanje nafte i gasa u kopnenom dijelu Crne Gore. Ruse, naročito, interesuje istraživanje sjevera Crne Gore- duž granice sa BiH kao i oblast Crmnice u rejonu Skadarskog jezera. Oni nisu, za sada, previše zainteresovani za istraživanje podmorja, saznaje Portal Analitika.

gazpromokStručnjaci „Gasproma” optimizam da u tim područjima možda postoje ležišta nafte baziraju na činjenici da je u Bosni i Albaniji već dokazano postojanje kopnene nafte. Opšte je poznato da Crna Gora, BiH i Albanija imaju veoma slične geološke karakteristike.

Dok se u Albaniji zemljana nafta već eksploatiše, u Bosni postoje ozbiljni planovi ruskih kompanija za eksploataciju. Vrijednost četiri nalazišta nafte u Bosni i Hercegovoni procjenjuje se na 27 milijardi dolara. Rusi vjeruju da se u Crnoj Gori, možda, kriju nalazišta slične veličine.

 Tender u oktobru: Ministar ekonomije Branko Vujović najavio je za Portal Analitika da će tender za dobijanje koncesija na istraživanje i eksploataciju nafte u podmorju, biti raspisan početkom oktobra, a na kopnu- odmah nakon prvog tendera.

 - Pripremamo tender za kopneno istraživanje Crne Gore jer imamo interesovanje ruskih kompanija. Treba očekivati interesovanje investitora za istraživanje u podmorju jer je u pitanju dobar posao – rekao je Vujović za Portal Analitika, ne želeći da pominje imena kompanija koje su zainteresovane za istraživanje nafte.

 vujovicvijestokMinistar ekonomije je napomenuo da će se posebno raspisati tenderi za dobijanje koncesije na istraživanje, a posebno za istraživanje i eksploataciju nafte. „Na morskom bloku biće raspisan tender za istraživanje i proizvodnju nafte, dok se za kopneni dio planira samo tender za dobijanje koncesija na istraživanje”, napomenuo je Vujović.

 U crnogorskoj Vladi su izvršili podjelu podmorja u blokove isto treba da se uradi za kopno, a tender bi trebalo da bude otvoren devet mjeseci. Može se očekivati da koncesionar - ili više njih – krenu u posao najkasnije do kraja sljedeće godine.

 Šta kaže zakon: Ljetos usvojeni Zakon o istraživanju nafte podrazumijeva dodjelu dvije različite koncesije. Prva je za istraživanje, nije ekskluzivna i traje svega dvije godine. Suština je da istraživačke kompanije državi pruže podatke na osnovu kojih se dalje ponude mogu formulisati drugim naftniim kompanijama. Država je vlasnik tih podataka i povećava svoj stepen saznanja šta ima u podzemlju. Druga koncesija se odnosi na istraživanje i proizvodnju. Prema slovu zakona, koncesija traje 30 godina, s tim što faza istraživanja može da traje maksimalno sedam, a faza proizvodnje  još 20 godina

 Decenije bezuspješnog traganja za naftom: Valja napomenuti da su sva dosadašnja istraživanja nafte na crnogorskom primorju i kopnu završena - bez uspjeha.

U Buljarici kod Petrovca šezdesetih godina bušeno je zemljište, a ispitivano je i područje Grahova i Crmnice, ali nije pronađena komercijalna količina nafte. Tadašnja tehnika, međutim, nije omogućavala bušenje dublje od 4.000 metara.

granicasabosnomvijet Traganje za naftom Jugopetrol je počeo s američkim naftnim kompanijama i krajem sedamdesetih godina. Nedaleko od Budve, još tada je pronađena nafta, ali ne i u komercijalnim količinama. I kod Ulcinja je osamdesetih godina tražena nafta. Istraživanja su obavili Jugopetrol i naftne kompanije iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, ali nafta nije pronađena. U Valdanosu kod Ulcinja, prije 20 godina na dubini od 5,3 kilometra - nafta nije pronađena.

 Prema Strategiji razvoja energetike, rezerve nafte u crnogorskom podmorju su procijenjene na sedam milijardi barela dok se rezerve prirodnog gasa procjenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara. Istini za volju, riječ je geološkim procjenama. Treba imati u vidu da i nafta i gas, uslijed tektonskih i geoloških uticaja, mogu da nestanu sa ovog prostora. Međutim, u Strategiji razvoja energetika nema ni slova o mogućnosti da ima nafte na sjeveru Crne Gore.

 Da li je i u stvarnosti tako, saznaćemo za tri godine kada se završe istraživanja.

 

Predrag ZEČEVIĆ

 

Portal Analitika