Pitanje sukcesije imovine bivše SFRJ, devet godina nakon potpisivanja okvirnog Sporazuma, moraće da rješava međunarodna arbitraža. Izvjesno je da države nastale iz bivše SFRJ neće moći da se dogovore oko pitanja mješovitih banaka i podjele diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše zajedničke države. Problem bi mogao da pravi i imovina preduzeća u drugim državama koja su u međuvremenu prodata.
Sporna imovina mješovitih banaka i konzulata: Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić (na gornjoj slici), odgovarajući na pitanje novinara Portala Analitika, kazao je da je problem mješovitih banaka u tome što se Ugovorom o sukcesiji pominje stavka od 480 miliona eura imovine tih finansijskih institucija.
„Međutim, očigledno je da tog novca nema”, rekao je Kozarić i dodao da će se tim pitanjem morati baviti sud.
Kada je riječ o diplomatsko-konzularnim predstavništvima, prema saznanjima Portala Analitika, sporno je 18 od ukupno 273 objekta bivše SFRJ širom planete. Nije riječ samo o samim zgradama ambasada, već i kupljenim zemljištima i stanovima u Kanberi, Kopenhagenu, Rimu, Trstu, Varšavi, Briselu, Frankfurtu…
Države članice bivše SFRJ su ipak saglasne, da je najveći dio imovine, oko 95 odsto podijeljen.
Šta kaže zvanična Podgorica: Iz Ministarstva finansija, koje je nadležno za pregovore o sukcesiji, saopšteno je Portalu Analitika da je - po osnovu procesa podjele finansijske aktive i pasive SFRJ - na račun Ministarstva finansija kod Centralne banke do sada uplaćeno 6,7 miliona eura. Isporučeno je i 38.477 unci zlata, trenutne tržišne vrijednosti od oko 29 miliona eura.
- Što se tiče finansijskih potraživanja, Crna Gora ima potraživanje manjeg iznosa prema Albaniji, kao i blokirana sredstva kod inostranih banaka, od čega se najveći dio - nekih 2,5 miliona eura nalazi - kod švajcarske UBS banke zbog neregulisane obaveze Crne Gore po osnovu API obveznica. Upravo su takozvane API obveznice predmet sukcesije, kažu u Ministarstvu finansija.
Teško je, međutim, predvidjeti da li će Crna Gora dobiti konzularno predstavništvo bivše SFRJ ili, pak, dio novca od mješovitih banaka.
Tek slijedi podjela sa Srbijom: Ključ raspodjele je odavno utvrđen - Crnoj Gori pripada 5,88 imovine nekadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore (SCG) koja je potpisnik Ugovora o sukcesiji bivše SFRJ.
U skladu sa Ugovorom o sukcesiji, koji je potpisan u Beču 2001.godine a ratifikovan 2. juna 2004. godine, Bosna i Hercegovina treba da dobije 15,5 odsto imovine SFRJ, Hrvatska 23, Makedonija 7,5, Slovenija 16, a bivša SCG 38 odsto.
Podjela finansijske imovine državne zajednice Srbija i Crna Gora (SCG) regulisana je Sporazumom između te dvije države iz 2006. godine, neposredno prije crnogorskog referenduma. Shodno tom dokumentu, Crnoj Gori treba da pripadne 5,88 odsto imovine SCG, a Srbiji 94,12 procenta.
To praktično znači da nakon završetka sukcesije bivše SFRJ, Crnoj Gori i Srbiji tek predstoje pregovori o imovini SCG. Predmet pregovora će biti, u posljednje vrijeme medijski vrlo interesantna vila “Crnogorka” u Beogradu, koja se još vodi kao imovina bivše SFRJ.
Kako se navodi na sajtu Narodne banke Srbije, na narednim sastancima zemlje sukcesori SFRJ očekuju razmatranje preostalih pitanja vezanih za podjelu finansijske aktive i pasive, naročito pitanja utvrđivanja stanja i podjele potražnog i dugovnog salda na klirinškim i specijalnim računima Narodne banke bivše SFRJ (osim SSSR-a) i podjela duga bivše SFRJ po libijskom kreditu.
Ako je suditi po činjenici da organizacija sastanaka oko sukcesije veoma teško ide, i da je u protekle četiri godine bilo svega dva-tri sastanka, onda je sudski epilog - neminovan.
Predrag Zečević
