Ovdje je, kažu oni, Spajić pobrojao poznate i nesumnjivo neophodne institucionalne i zakonodavne reforme kako bi se zaokružio iole efikasan pravni poredak.
„Međutim, čitajući ovo poglavlje očigledno je da premijer ne nudi relevantnu pravosudnu statistiku, niti se može naslutiti jasan plan po kojem će se osnažiti vladavina zakona. Baš kao što je izvjesno da premijer, iako ekonomista, nije svjestan u kojoj mjeri pojedine zakonodavne izmjene mogu predstavljati biznis barijere i demotivisati poslovnu zajednicu“, naveli su iz GI 21. maj.
Tu je, ističu oni, ilustrativan primjer Zakon o sprječavanju pranja novca koji se, kako su kazali, već odavno u praksi pretvorio u ometanje preduzetništva zbog čega je nerijetko teže obaviti legalnu transakciju u Crnoj Gori nego li u zemljama Evropske unije.
„S druge strane, najava kodifikacije građanskog prava je krajnje pretenciozna imajući u vidu dosadašnje složenije zakonodavne projekte koje su pratili honorisanje i eksperimentisanje stranih savjetnika, kao i ignorisanje domaće prakse, znanja i iskustva“, kazali su GI 21. maj.
Istovremeno, dodaju oni, ističući antikorupcijsku regulativu premijer je zaboravio da je Crnoj Gori potreban jasan i primjenjiv Zakon o ispitivanju porijekla imovine koji bi sveobuhvatno i dugoročno ciljao lopovske marifetluke.
„Takođe, dok je nabrajao institucionalne reforme, što su inače nevladine i nestranačke organizacije odavno potencirale, premijer je previdio i neophodnost urgentnog formiranja sudske policije iz niza očiglednih razloga. Baš kao što je važno da se hitno dopuni ZKP i otklone sve dileme u vezi sa tzv. sky aplikacijama kao pravno valjanim dokazima. Sve u svemu, predanost ovom poglavlju je za pohvalu iako je uočljivo odsustvo šire sistemske i metodološke misli koja nadilazi užu pravnu i političku pamet“, zaključili su iz GI 21. maj.
