"Bilo da se radi o poslovnoj regulativi, antikorupcijskim propisima, normiranju u kulturi, sportu, zdravstvu, institucionalnim propisima ili poreskim zakonima, evidentno je odsustvo sistemske promišljenosti i transparentnosti. U uslovima političkih sukoba i suženog pravnog znanja vladajućih stranaka društveni odnosi se sve očiglednije uređuju na ishitren, nekvalifikovan, parcijalan i zakulisan način. To se primjećuje i kod neusklađenosti resornih politika đe nerijetko jedno ministarstvo zagovara rješenja koja su suprotna proklamovanim stavovima drugih ministarstava", navode iz GI "21. maj".
Pritom, kako kažu, iznenadne i česte izmjene važnih ili sistemskih zakona uglavnom se odvijaju uz fingirane ili marginalne javne rasprave.
"Da je stvar još gora, propisi se po pravilu rade kabinetski i normativistički uz ignorisanje stvarnosti, potrebe za jednostavnim rješenjima i uvažavanja realnih iskustava i znanja praktičara, građana, civilnog društva ili privrede. Dosadašnje iskustvo potvrđuje i da su obje postavgustovske vlade pokazale da od "drveća ne vide šumu" i time vodile dezorijentisanu zakonodavnu politiku koja je ujedno bila odraz i promašene državne politike. Ukoliko se i nakon predstojećih izbora takva praksa nastavi onda je iluzorno govoriti o bilo kakvom državnom i društvenom napretku. Vlast koja sistemski i vizionarski ne razmišlja o skladnom, podsticajnom i jasnom pravnom, političkom i ekonomskom uređenju društvenih odnosa ne može dobaciti dalje od kurirske službe u preduzeću nad kojim je pokrenut stečajni postupak", zaključuju iz GI "21. maj".
