"Upadljiva konfuzija koja prati postavljene ciljeve i namjere, uz odsustvo referentnih podataka i vidljivog rješavanja problema, dovodi u pitanje realnost Spajićeve demonstrirane želje da oporavi ekonomiju i uredi javne finansije. Pritom, nepobitna je činjenica da je u Ekspozeu nemoguće identifikovati tzv. program “Evropa sad 2”", poručuju iz GI "21.maj".
Zato je, dodaju, i prisutan utisak da su premijerove ekonomske ambicije razapete između populizma, improvizacije i nedefinisanih postupaka.
"Osim niza opštih mjesta i obećavajućih poruka oreformskim namjerama Program prećutkuje mjerljivu ekonomsku stvarnost poput npr. sve destimulativnijeg crnogorskog poslovnog ambijenta ili stalnog pada međunarodne konkurentnosti domaće privrede. U tom smislu, podsjetili bi Spajića da je “Evropa sad1” mahom povećala korporativne i obligacione poreze za oko 70% što je oborilo crnogorsku poresku konkurentnost a odrazilo se i na rekordan pad stranih investicija u posljednjih godinu dana za preko 25%", navode iz GI "21.maj".
Istovremeno, ukidanje doprinosa na zdravstveno osiguranje neminovno bi, poručuju, dovelo do budžetskog deficita da preko sto hiljada platežno sposobnih migranata nije stiglo u Crnu Goru što je anuliralo krizu javnih finansija koju je i sam Spajić očekivao.
"S druge strane, najava mutne i diskriminatorske penzijske reforme koja bi započela sa socijalnom penzijom od 450 eura otvoriće cijeli niz problema uključujući i ignorisanje penzionera koji su najduže radili i najviše doprinosili solidarnom penzijskom fondu. Namjera Spajića da ekonomiju i javne finansije učini propulzivnim i boljim načelno zaslužuje podršku ali podrška mora imati utemeljenje u nedvosmislenim i realnim reformama, jasnim i održivim ekonomskim konceptima, društvenom dijalogu i empirijskoj ozbiljnosti, što očigledno izostaje u slučaju Programa 44. Vlade", navode iz GI "21.maj".
Ekonomska politika koja, kako kažu, ne razumije da prioritetno i posvećeno mora reformisati poslovni ambijent i privući investitore, jer preduzetnici donose novac bez kojeg su i javne finansije mrtve, već se u startu zasniva na produbljivanju potrošnje i rizicima koji lako mogu podići spoljni dug i ići u pravcu inflatornog rasta indirektnih poreza poput PDV-a, ne može biti obećavajuća niti ohrabrujuća.
"Vlada koja je sav svoj legitimitet zasnovala na ekonomskom populizmu i obećanjima o brzom boljem životu treba da ima u vidu da se suočava sa neodrživim sistemom u kojem je već oko 75.000 zaposlenih u javnom sektoru, preko 120.000 penzionera, oko 200.000 korisnika raznih socijalnih primanja i oko 40.000 nezaposlenih. U tom smislu neće pomoći ni rekordan broj zaposlenih koji je zvanično prešao cifru od 250.000 jer se radi o varljivoj brojci ako znamo da ne manje od 25% od tog broja nijesu proizvod realnog preduzetništva već trenutnih i nestalnih angažmana u namjenskim privrednim društvima osnovanim zbog administrativnih potreba migranata, mahom iz Ukrajine i Rusije", zaključuju u saopštenju.
