Časopis Matica nastao je kao prirodni izdanak Matice crnogorske osnovane 1993. godine kao nezavisne intelektualne zadruge koja se zalaže za evropsku Crnu Goru 21. vijeka.
Valja se podsjetiti na devedesete godine. Raspad Jugoslavije, rat u okruženju, međunarodne sankcije, tranzicija, siromašenje radničke i marginalizacija srednje klase, bijeda, rasturanje privrede, pljačka društvene imovine, šverc i bezakonje, novi bogataši… Crnom Gorom zavladale su snage koje su došle na talasu velikosrpske nacionalističke histerije i prepustile zemlju interesima Srbije…
Crna Gora prošla je velika iskušenja u ovih 25 godina i uspjela da dođe na korak od Evrope, ali još nije trasirala put jedinstva za izlazak iz minskog polja starih zabluda
Kao reakcija na to stanje nastala je Matica crnogorska koja je ukazivala na pogibeljnost puta koji je država izabrala i potrebu da slijedi sopstvene nacionalne interese.
U vrijeme jednoumlja i bezumlja svaki glas razuma dočekivan je kao neprijateljski, a svaki drugačiji javni angažman kao izdaja.
Program Matice crnogorske Crna Gora pred izazovima budućnosti, koji je dugo javno diskutovan u članstvu, objavljen 1999. zalaže se zasuverenu, demokratsku, građansku, sekularnu, antiratnu Crnu Goru kao optimalan model svih etničkih, vjerskih i kulturnih zajednica i prosperitet njenih građana.
Tim programom ne samo da je ukazano na najvažnije aktuelne društvene teme, okupljena nacionalna stvaralačka energija, već je i postavljena uređivačka platforma za jednu periodičnu publikaciju. To su bile okolnosti u kojima se, na proljeće 2000. godine, pojavio prvi broj časpisa Matica.
Aktivno jezgro ideja
Prisjećam se tih dana iljudi koji čine užu ekipu časopisa.
Naziv Matica prihvaćen je u organima Matice crnogorske jer je njeno glasilo, a pojmovno i asocijativno (mat u indevropskim jezicima znači majka, a matica između ostalog predstavlja vođu pčelinjeg društva) sugerira plemenitost i aktivno jezgro ideja i ogledalo glavnog toga vremena.
Časopis je multidisciplinarnog karaktera sa ambicijom da bude nezaobilazan izvor saznanja o Crnoj Gori. Bez lažne skromnosti, mogu da kažem da sam bio začinjalac, realizator i dugogodišnji glavni urednik časopisa Matica.
Jednom sam napisao da čovjek treba da bude dovoljno lud da, uprkos okolnostima, pokrene časopis, a uporan kao magarac da ga održi. Prihvatio sam se te obaveze kao generalni sekretar Matice crnogorske i kao neko ko je imao uređivačko iskustvo.
U mom biografskom kartonu pisaće da sam bio urednik mnogobrojnih monografskih publikacija, a glavni urednik Izdavačkog preduzeća Obod (dvije godine), revije Ovdje (pet godina), dnevnog lista Pobjeda (osam godina). Sa ovih 25 godina u Matici, ispunio sam 40 godina redaktorskog staža.
Tako je počelo
Sa svojim prijateljom Novicom Samarđžićem pisao sam tada koncepciju časopisa za potrebe bezuspješnog konkurisanja za pomoć kod raznih fondova. Posrećilo nam se kod UNDP i dobili smo donaciju za prvi broj časopisa, a od Ambasade Kanade u Beogradu prvi kompjuter. Tako je počelo.
Štampali smo prvi broj, a za svaki naredni tražili donatore, sve do 2008. godine kada je Matica crnogorska uvrštena u državni budžet i iz svojih skromnih sredstava finansira časopis.
Od svog oca, koji je bio administrator književnog časopisa “Susreti”, koji je izlazio sredinom prošlog vijeka, naučio sam da se treba držati nekih pravila. Časopis treba da izlazi na vrijeme, da se odmah distribuira prenumeratima, da se poštuju autori, isplate honorari saradnicima i održava dobar poslovni odnos sa štamparijom.
Predstoji mnogo emancipatorskog posla i stalnog angažovanja intelektualaca u osvjetljavanju fenomena prošlosti i sadašnjosti Crne Gore
Pridržavao sam se ovih pravila i okupio ekipu koja je dijelila moj entuzijazam. Moja ćerka Ana dizajnirala je koricu časopisa i odredila format. Danka Barović, sekretarica Redakcije, vodi ne samo administraciju časopisa, već je i grafički uredila sve izašle brojeve. Njena je briga i elektronsko izdanje časopisa.
Jelena Samardžić Kotri prevela je na engleski jezik rezimee većine priloga. Lekturu tekstova obavlja Saša Živković, a korekturu Jelena Orlandić-Medojević. Štamparija Grafo Bale štampa časopis od prvog broja, a njen vlasnik Mihailo Mančić postao je član porodice časopisa.
Kroz Redakciju i Savjet časopisa prošlo je mnogo stvaralaca iz zemlje i inostranstva izuzetno zaslužnih za razvoj Matice crnogorske.
Ovdje s pijetetom pominjem samo one koji danas nijesu živi: Božinu Ivanovića, Branka Banjevića, Rajka Cerovića, Raduna Mićkovića, Jakova Mrvaljevića, Čeda Draškovića, odbor Rajka Vujičića…
Mijenjali su se sastavi Redakcije i Savjeta, a ja sam potpisao sve brojeve časopisa. Upravo je izašla 97 sveska časopisa i ako dočekam 100. broj prepuštam uređivanje nekom koga odredi Uprava Matice crnogorske.
Prvi broj
Prisjećam se da sam u uvodniku prvog broja napisao samo da su se tri ideje kojima je Crna Gora bila vjerna u prošlom vijeku pokazale pogrešne. Ideja jugoslovenstva bila je nerealna, ideja komunizma utopistička, a ideja svesrpstva utopljenička.
Sakupljeno je dovoljno iskustva i energije za bjekstvo iz zamki prošlosti. Crnogorci kao i drugi balkanski i evropski narodi imaju svoj identitet i svoje pravo na državu, nacionalno ime, istoriju, kulturu i jezik, što je za Maticu “prirodno kao tok rijeke, kao briga majke, kao pravo na život”.
Crnogorski intelektualci koji su stali uz Maticu zalagali su se za mir i poštovanje čovjeka bilo koje nacije i vjere. Uveli su u javni život ljudski govor, oslobođen mržnje, isključivosti i siledžijstva.
Najavili smo časopis kao priliku da se što dublje utemelji samopoštovanje, prevlada usamljenost i stvara civilizovana atmosfera tolerancije i oslobođenja od straha. Tih načela smo se pridržavali svih ovih godina.
Dubok trag
Teško je i kvantifikovati društveni i duhovni učinak časopisa Matica za prvih četvrt vijeka izlaženja, ali se može na osnovu bibliografskih podataka suditi da je ostavio dubok trag u vremenu.
U časopisu Matica više od 600 autora iz Crne Gore i inostranstva objavilo je oko 1.650 radova na preko 42.000 stranica. Časopis objavljuje sadržaje iz društvenog života i kulture i tako široko koncipiran donio je brojne priloge iz društvenih nauka (500), politike (180), prava (80), književnosti (220), lingvistike (130), umjetnosti (125), istorije Crne Gore (130), religije, filozofije i psihologije (po 50)…
Ovo su podaci na osnovu bibliografija časpisa objavljenih povodom 10 i 20 godina, a biće veoma precizni kada se završi 25. godina izlaženja.
Matica je bila široko otvorena za saradnju Crngoraca iz dijaspore i tu je postigla vrijedne pionirske rezultate, kao što je imala i saradnike iz brojnih zemalja u osvjetljavanju istorijskih relacija Crne Gore sa tim zemljema. Objavljeno je nekoliko tematskih brojeva na teme: udžbenici, Ustav Crne Gore, jubilej P.P. Njegoša, polemički tekstovi o rječniku crnogorskog jezika, zakon o slobodi vjeroispovijesti, religiji…
Neki brojevi časopisa su imali priloge kao Program Matice crnogorske, libreto opere Crnogorci, bibliografije časopisa povodom 10 i 20 godina izlaženja…
Od 2006. godine u Matici se objavljuju godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Časopis izlazi četiri puta godišnje u sveskama obima od 350 do 850 strana i tiražu od prosječno 500 primjeraka po broju, što znači da je sa posljednjim brojem štampano oko 55.000 primjeraka. Iz preciznih bibliografija tek se vidi koliko je posla obavljeno i kakvi su tragovi ostali u vremenu.
Nada za “samonikle” časopise
Časopisi su indikatori koncentracije stvaralaca u zajednici i neka vrsta inkubatora za izgradnju autorskih imena. U Crnoj Gori je dugo trajao period pretežno staleškog razvoja periodike i pokušaja da se zadovolje književne ambicije stvaralaca.
U siromašnoj i kulturno nerazvijenoj sredini časopisi su bili kratkog daha. Paradoksalno, u vrijeme sveukupne i posebno naučne emancipacije Crne Gore i stvaranja Univerziteta i drugih institucija nije došlo do brzog razvoja periodike.
Za mnoge oblasti stručnog i naučnog osvjetljavanja još uvijek su na snazi stari i strani modeli ili kritički stavovi na individualnom nivou. Brojni autori sa naučnim ambicijama orijentisani suna saradnju u publikacijama koje im donose poene za karijeru. Održali su se “samonikli” časopisi Matica, Ars i Almanah.
U vrijeme svemoći politike, novca i tehnologije, sudbina knjige, časopisa i drugih Gutembergovih produkata nije sasvim izvjesna. Za one kulturne proizvode koji zahtijevaju obrazovanje i napor za razmišljanje više od konzumacije dnevnih medijskih sadržaja, portala, internet poruka, ostaje sve manje zainteresovanih. Međutim, dok god ima posvećenih autora i čitalaca željnih novih vidika, za časopise ima nade.
Kriterijumi
Raduje me što je sve više saradnika Matice i što je izgrađeno povjerenje i razumijevanje. Kriterijumi uređivanja i selekcija radova koje sprovodim prilikom koncipiranja broja zbog raznorodnosti sadržaja i ohrabrivanja mlađih autora, nijesu previše strogi.
Ohrabrivao sam autore na saradnju, ali nijesam dozvoljavao da elektronska pošta bude urednik. Rukovodio sam se zanimljovošću i svježinom teme, istinoljubivošću i skrupuloznošću u korišćenju izvora.
Dok god ima posvećenih autora i čitalaca željnih novih vidika, za časopise ima nade
Veliki broj autora koji su objavili prve radove u Matici sada imaju iza sebe knjige. U tako raznorodnim sadržaju časopisa prirodno je da ima raznih nivoa pismenosti i solidnosti, pa sam se u redaktorskim intervencijama priklanjao čuvanju autentičnosti autorovog izraza.
I pored toga što su honorari za priloge izuzetno niski, nijesam imao slučaj da se neko od saradnika požalio, što tumačim razumijevanjem za prilike u kojima je časopis.
Simbioza za vječnost
Budućnost časopisa Matica vezana je za Maticu crnogorsku kao organizaciju i sudbinu države Crne Gore. To nije simbioza za jedan mandat ili period - već zavječnost.
Predstoji mnogo emancipatorskog posla i stalnog angažovanja intelektualaca u autentičnom osvjetljavanju fenomena prošlosti i sadašnjosti Crne Gore na putu do pune stvaralačke slobode i temeljne suverenosti.
Upravo je izašla 97 sveska časopisa i ako dočekam 100. broj prepuštam uređivanje nekom koga odredi Uprava Matice crnogorske
Crna Gora prošla je velika iskušenja u ovih 25 godina i uspjela da dođe na korak od Evrope, ali još nije trasirala put jedinstva za izlazak iz minskog polja starih zabluda i tuđih projekata.
Matica crngorska je dosadašnjim djelovanjem stekla reputaciju u kultivisanju crnogorskog identiteta. Vjerujem u njeno članstvo, njenu misiju i intelektualni kapacitet ljudi koji njome danas rukovode, kao što sam uvjeren da će moj nasljednik na mjestu glavnog urednika Matice biti bolji od mene i unijeti moderne i svježe ideje.
