"Crnogorski državni dug nije naročito veliki i fiskalna politika se dosta cijeni kao dosta uspješna u posljednjih nekoliko godina tako da se, pretpostavljam cijeni da da se te crnogorske državne obveznice mogu dobro naplatiti, odnosno da nose relativno mali rizik u ovom kontekstu gdje je ulaganje u državne obaveze manje više svuda u svijetu, izuzev ovih veoma bezbjednih zemalja, veoma rizično. Tako da mislim da je to jedan dobar znak i dobra ocjena za makro ekonomsku stabilnost u Crnoj Gori", kaže Gligorov za radio Slobodna Evropa.
Profesor Gligorov je odgovorio na pitanje - da li uspješan izlazak Crne Gore na međunarodno tržište kapitala, treba shvatiti i kao signal ostalim zemljama zapadnog Balkana, da će ostvariti sličan rezultat, ukoliko se odluče na ovakav poduhvat."Ne, to ne znači. Cijene se zemlje pojedinačno. Skorašnji pristupi komercijalnom tržištu od strane Rumunije i nekih drugih zemalja nije bio naročito uspješan. Kada je riječ o Srbiji tu je dosta neuspješan, čak i pristup domaćim investitorima tako da je to komercijalno tržište dosta sofisticirano, da tako kažem i diskriminiše pojedine zemlje. Recimo, Češka i Poljska mnogo bolje prolaze od Rumunije i Mađarske a od ovih zemalja na Zapadnom Balkanu Hrvatska mnogo bolje stoji u odnosu na ostale koje u suštini pod normalnim uslovima ne bi ni mogle da pristupe tom komercijalnom tržištu", kaže Gligorov.
