Istraživač bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov ocijenio je da je Srbija već na početku procesa bankrotstva, zbog toga što ne može da servisira dugove na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu, ali da bankrot ne mora imati loš ishod, a kakav će ishod imati zavisiće od aktuelne vlade.
Kada je riječ o obavezama prema inostranstvu, obično se može reći da se zemlja nalazi u pretkriznoj ili kriznoj situaciji ukoliko traži stand by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). To je prvi korak u procesu koji bi se mogao poistovjetiti sa procesom bankrotstva, izjavio je Gligorov u intervjuu Radiju Slobodna Evropa.
Zemlja koja traži stendbaj aranžman sa MMF, odnosno, pozajmicu od MMF, praktično se nalazi u stanju početne faze bankrotstva, objašnjava on.
Međutim, kako ističe, bankrotstvo je proces, koji ne mora da se završi rđavo.
U načelu ideja i jeste da MMF priskače u pomoć, kao što bankrotiranom preduzeću može da priskoči u pomoć država. U toj situaciji ide se po programu mjera koji se sklopi sa idejom da se na kraju programa zemlja vrati na komercijalno tržište, objašnjava Gligorov.
Ako program mjera ne uspe, navodi on, sljedeći korak je reprogram dugova, korak iza toga je eventualni otpis određenog dijela duga... To čini proces bankrotstva.
"Kada se kaže da se Srbija nalazi na korak od bankrotstva, to znači da se ona nalazi u situaciji da mora da traži finansijsku pomoć MMF, s tim da su izgledi, prema rejtingu agencije Standard and Poor’s - da se taj aranžman s MMF relativno brzo obezbijedi mali ili, bar, nisu dovoljno dobri, tako da se zemlja nalazi u posebno rđavoj situaciji jer mora da traži alternativne izvore finansija, s obzirom da proces pregovaranja s MMF može i da se oduži", ukazao je Gligorov.
To opet znači da zemlja može da zapadne u situaciju da ne može u tom periodu da izvršava svoje međunarodne obaveze, što je bankrotstvo.
Prema riječima Gligorova, zbog toga je agencija Standard and Poor’s smanjila rejting Srbiji i zbog toga nagovještavaju da se mogu očekivati i dalja smanjenja rejtinga.
Prema riječima Gligorova, vlasti Srbije računaju i na to da traže pare od suverenih kreditora, dakle, od država, ali i tu se postavlja pitanje šta će se tražiti kao kolateral jer kad države traže pare u zajam, čak i od prijateljskih zemalja, to obično znači da moraju da daju i neku zalogu tim državama- kreditorima.
"Rekli su, da će da traže od Rusa da se taj neki zajam za infrastrukturni projekat koji je obećan još prije dvije godine, a još se ne realizuje, praktično pretvori u zajam državi, ali, koliko vidim, u Vladi nema saglasnosti o tome. Ista stvar je i sa drugim zajmovima, pominje se Kina", dodao je on.
Jedine „džabe“ pare su pare koje bi mogle doći od EU, ali one su uslovljene sporazumom sa MMF. To je novac iz takozvanog Fonda za makroekonomsku stabilizaciju ili pomoć. To, doduše, nisu velike pare, ali Srbija je to već koristila i mogla bi i dalje da koristi na osnovu sporazuma sa MMF, zaključio je Gligorov.
On napominje da MMF ne gleda sa odobravanjem na ideje vlasti o tome kako namjeravaju da rješavaju fiskalne probleme, tako da se ne može znati šta će biti odgovor MMF sve dok Beograd pred tu instituciju ne izađe sa konkretnim predlogom.
U ovom trenutku, međutim, koliko sam u stanju da vidim, dodaje Gligorov, taj program još uvijek ne postoji, a čak se i ne najavljuje se prije septembra, što znači da pogodba sa MMF nikako ne može da bude gotova prije decembra ili januara iduće godine.
Autor: FONET,kurir-info.rs
