U porukama se navodno razmatra mogućnost mananipulisanja raspoloživim podacima. Predsjedavajući Međuvladinog panela UN za klimatske promjene, doktor Radžendra Pačauri u razgovoru za BBC je ocijenio da su optužbe za lažiranje podataka vrlo ozbiljne i da će biti istražene.
Rezultati upravo objavljene ankete koju je izvršila Svjetska banka pokazuju da ljudi širom planete snažno podržavaju borbu protiv klimatskih promjena, što je posebno izraženo u zemljama u razvoju. Nameće se pitanje kako će na “Klimagejt”, kako ga zovu svjetski mediji, reagovati političari kada se okupe u Kopenhagenu. Pojedini političari, pogotovu oni koji su i ranije bili skeptični prema ideji klimatskih promjena, već tvrde da smo na neki način žrtve prevare, odnosno da globalno otopljavanje uopšte ne postoji.
BBC je pitao i Freda Pirsa, koji o očuvanju životne sredine piše za ugledni naučni časopis Nju sajentist, da li inkriminisani mejlovi zaista potkopavaju tvrdnje da se klima mijenja zbog ispuštanja štetnih gasova u atmosferu: "Mislim da ne. Mejlovi ne sugerišu da je riječ o zavjeri već ukazuju na zabrinutost naučnika zbog sumnje nekih svojih kolega u postojanje klimatskih promjena, i zahtjeva da se pruže konkretni dokazi da ispuštanje štetnih gasova u atmosferu dovodi do povećanja temperature. Ne znači da je nauka o klimatskim promjenama dovedena u pitanje."
Drugi sagovornik BBC-ja, profesor Filip Stot sa Londonskog univerziteta smatra da bi incident sa procurjelim imejlovima mogao da ima vrlo ozbiljne posljedice: "Nauka o klimatskim promjenama je jedna vrsta obrnute piramide, ona počiva na malim temeljima. Ujedinjene samo prikupljaju rezultate istraživanja 30 do 40 naučnika i na osnovu njih zacrtavaju svoju politiku. Ako dno piramide propadne, srušiće se i čitavo zdanje, zajedno sa ogromnim, često prikrivenim političkim interesima. Zbog toga je to što se desilo na univerzitetu Ist Anglia izuzetno važno."
Ova afera mogla bi da u Kopenhagenu dodatno zaoštri stavove onih zemalja koje se protive uvođenju drastičnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena. A to će dodatno otežati postizanje pravno obavezujućeg sporazuma o ograničenju ispuštanje ugljendioksida u atmosferu.
