Potez Hrvatske ne treba posmatrati samo kao hrvatsku, već evropsku politiku, kaže on za Radio Slobodna Evropa i dodaje da je Rezolucija o genocidu u Jasenovcu koju je izglasala parlamentarna većina u Crnoj Gori – “rad u korist vlastite štete”.
Goldstein smatra i da je očigledan uticaj Srbije na odnose između Crne Gore i Hrvatske.
"A to je upravo ono što Rusija hoće: transfer interesa sa Ukajine na neuralgične tačke negdje drugo – na balkanske prostore koji uključuju Crnu Goru, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju", ističe Goldštajn.
On se pita i zašto je Crna Gora "morala da se upetlja u tu ružnu utakmicu".
"Zašto se onda recimo ne uključuje oko pitanja Kurdistana? To je isto važno pitanje. Dakle, stvari su u tom jasenovačkom problemu i kulturi sjećanja koja se od njega vuče četrdesetak godina i suviše osjetljive, da bi Crna Gora bila, na neki način, tu ravnopravan igrač. A nije ravnopravan igrač, nego ono što je Tito često govorio: “ne želimo biti moneta za potkusurivanje”. To je ružan kvalifikativ, ali mislim da se to događa Crnoj Gori sada, i žao mi je zbog toga, ali to moram reći", navodi on.
Kaže kako je uticaj Beograda na Podgoricu apsolutno tu.
"Treća strana, apsolutno. Rusija, koja na svaki način pokušava preseliti neuralgične točke sa Ukrajine na neka druga mjesta", smatra Goldštajn.
Na crnogorskoj je strani, dodaje, da sada napravi neki potez.
"Ova rezolucija je bila vrlo glup potez. To je jednostavno nametnuto izvana. Ako smijem sugerisati crnogorskoj politici, jednostavno bi trebalo kao znak dobre volje tu rezoluciju povući. Naći neki pravni put, proceduru, da se ona jednostavno dokine i da se Crna Gora makne iz tema i dilema koje ju se zapravo ne tiču. To bi bio korak prema povratku na neki normalni, pozitivni ritam razvoja odnosa", zaključio je on.
