Predloženi budžet za narednu godinu nije održiv ni realan bez enormnog zaduženja koje je i predviđeno. Ovakav budžet prikriva suštinske probleme prekomjerne državne potrošnje i zaduživanja, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Vojin Golubović.
- Planirani rashodi od preko četiri milijarde eura daleko nadmašuju izvorne prihode, što rezultira visokim deficitom koji će se pokrivati novim zaduženjem. Ovo je klasičan primjer populističkog budžeta koji se oslanja na iluziju „rasta i reformi“, dok zapravo dodatno opterećuje poreske obveznike i buduće generacije – kazao je Golubović.
Rast duga
Vlada planiranim budžetom za narednu godinu planira 2,88 milijardi izvornih prihoda, dok bi ukupni izdaci trebalo da budu 4,03 milijarde eura, što je 505 miliona više nego ove godine. Na plate će otići 718 miliona eura, za socijalna davanja, uključujući 777 miliona za penzije, ukupno 1,06 milijardi eura. Za sektor saobraćaja je predviđeno 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, a za obrazovanje i nauku 362 miliona eura.
- Vlada se hvali povećanjem plata i socijalnih davanja, dok zanemaruje činjenicu da to čini na račun enormnog rasta javnog duga. Opravdanje da će deficit biti isključivo za kapitalne projekte ne drži vodu kada znamo da kapitalni budžet iznosi 280 miliona eura, a prethodno iskustvo nam govori ni da skromno planirani kapitalni budžeti nijesu realizovani. Najveći dio zaduženja ide na servisiranje starih dugova, ali ne bi čudilo i da se znatan dio toga prelije na tekuću potrošnju. Umjesto da smanji potrošnju, Vlada se oslanja na previše optimistične prognoze rasta prihoda, što može biti opasno – upozorio je Golubović.
On je naveo da je tvrdnja Vlade da se tekuća potrošnja može finansirati iz izvornih prihoda upitna.
- Budžetski prihodi mogu rasti i na bazi eventualne inflacije koja može biti kreirana populističkim mjerama. Ali, da li je to dobro za građane? Isto tako, rast prihoda se planira kroz opterećenje privrede i građana povećanjem poreza i akciza, ali se time direktno smanjuje potrošnja građana i investiciona aktivnost privatnog sektora. Održivost se postiže smanjenjem rashoda i odgovornim upravljanjem rashodima, a ne pukim manipulisanjem prihodima – poručio je Golubović.
On navodi da su iz Vlade naveli da je dio starih dugova ove godine plaćen iz tekućih prihoda, a ti dugovi u ukupnom iznosu su iznosili oko 500 miliona eura.
- Pitanje je zašto se vlada u ovoj godini zadužila skoro milijardu eura? Za kapitalni budžet nije, jer je on višestruko manji. Pravi problem leži u tome što se nastavljaju nekontrolisano trošenje, visoki troškovi administracije i neefikasnost – tvrdi Golubović.
Fiskalna neodgovornost
Iz Vlade je rečeno se novo zaduživanje isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka. Kažu da očekuju da će se naredne godine zadužiti do 900 miliona eura.
Golubović smatra da je odluka o zaduživanju do 900 miliona eura odraz fiskalne neodgovornosti.
- Upitno je da li će se zaduženje koristiti isključivo za kapitalne projekte i servisiranje dugova kao što je rečeno, jer do sada to nije bio slučaj uprkos ranijim istim tvrdnjama. Ovo zaduženje nije ništa drugo nego kratkoročno rješenje koje dodatno opterećuje poreske obveznike, dok se problemi sistematski gomilaju – istakao je Golubović.
On dodaje da zabrinjava i što Vlada ostavlja prostor za dodatno zaduživanje od 500 miliona eura, što, kako kaže, jasno ukazuje na to da su budžetske projekcije nerealne i da se baziraju na scenarijima koji ne odražavaju stvarno stanje ekonomije.
- Umjesto što ulaže u populističke mjere koje nemaju pokriće, Vlada bi trebalo da sprovede strukturne reforme, smanji veličinu javnog sektora i stimuliše privatni sektor. Ova politika „kupovine vremena“ kroz zaduživanje vodi Crnu Goru u fiskalnu nestabilnost, dok se građani suočavaju s inflacijom i smanjenjem standarda. Ovoliko zaduživanje nije odraz odgovornog budžetiranja i upravljanja javnim finansijama, već kratkoročnog političkog oportunizma – zaključio je Golubović.
