Posebna pažnja na okruglom stolu o uticaju zračenja na zdravlje ljudi i životnu srdinu, koji su organizovali Misija OEBS-a i Ekološki pokret Ozon, posvećena je uticaju zračenja radona i elektromagnetnog uticaja.
Direktor Ozona Aleksandar Perović kazao je da o radonu ljudi nemaju dovoljno informacija, kao i da ne znaju da sa njim najčešće mogu doći u kontakt u prostoru zadimljenom duvanskim dimom, a da opasnost predstavljaju i radioaktivni gromobrani i upozorači požara.
On je podsjetio da je u posljednjih nekoliko godina bilo slučajeva povećanja koncentracije radona u osnovnim školama, što je dovedeno u vezu sa pušenjem.
On je kazao da Agencija za zaštitu životne sredine ima bazu sa popisanim radioaktivnim izvorima zračenja, među kojima se nalaze idustrijski izvori, kao i oni koji se koriste u naučne i medicinske svrhe, u vojsci i Ministarstvu unutrašnjih poslova.
»Ali ti izvori gotovo da ne predstavljaju opasnost po građane, jer ne dolaze u kontakt sa njima, ali zato treba da se paze uticaja radioaktivnih gromobrana i upozorača požara, kojih u Crnoj Gori ima oko 20 hiljada«, rekao je Perović.
Prema njegovim riječima, i sada postoji opasnost od radonskog zračenja u školama, a izvor su izloženost duvanskom dimu i gromobrani.
On je naveo da su konstrukcije tih gromobrana stare decenijama, kao i da postoji opasnost da u slučaju elementarnih nepogoda oni stradaju i padnu. »Svaki blizak kontakt sa njima je itekako štetan po zdravlje«.
»Postoje i slučajevi da se oni nalaze na osnovnim školama i kada bude otvorena deponija radioaktivnog otpada u Podgorici, Ozon će napraviti listu prioriteta za uklanjanje opasnih izvora zračenja prvenstveno upravo iz prostora gdje borave djeca«, najavio je Perović.
On je posjetio na primjer najveće nikšićke osnovne škole »Mileva Lajović Lalatović«, koja ima takav gromobran i kazao da će uklanjanje te konstrukcije biti pilot projekat u daljim takvim akcijama.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori Valdemar Figaj rekao je da je zračenje jedna od tema koja je još nepoznata široj crnogorskoj javnosti.
»Iz perspektive OEBS-a krucijalno je podizanje svijesti o toj temi. Brojni su izazovi-uspostavljanje efikasnog nacionalnog sistema bezbjednosti u oblasti radijacione sigurnosti, upravljanje takvim otpadom i sprječavanje nedozvoljenog prometa nuklearnog materijala, koji su upravo predmet najstrožijih procedura svake države«, rekao je on.
Pomoćnik ministra turizma i održivog razvoja Ivana Vojinović kazala je da je ključno da država efikasno i kontinuirano ispituje uticaj radona na zdravlje i život građana.
»Ono što posebno treba da uradimo je završetak radonske mape za prostor Crne Gore, a sada smo na pola tog posla, unaprjeđenje legislative, i priprema nekog dokumenta koji će biti obavezujući i sa taksativnim propisima koje je neophodno sprovesti da bi se kvalitetno zaštitili u ovoj oblasti«, navela je ona.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Daliborka Pejović kazala je da ankete pokazuju da građani teško identifikuju pitanja zaštite životne sredine, njihovu ulogu i značaj.
»Moramo u narednom periodu mobilisati sve snage kako bi ta oblast bila shvaćena kao važna za zdravlje ljudi i da postane reper ponašanja i razvojnih strategija politika za druge oblasti«, rekla je ona.
Prema njenim riječima, ključno je stvoriti kvalitetnu infrastrukturu i edukovati građane.
»To nam strašno nedostaje i moramo naći kapaciteta da napravimo dobar edukativan centar koji će biti za Crnu Goru a možda i regionalan kako bi razmijenili praksu i iskustva sa iskusnijima od nas«, navela je Pejović.
Ona je kazala da bi sve to trebalo učiniti do 2015. godine jer će tada Evropska komisija, kako je navela, »projektovati koliko je učinjeno i koliko ozbiljno možemo računati na članstvo u Evropskoj uniji«.
