Kako prenosi portal Klix.ba, kuća je bila udaljena oko 200 metara od Gradske vijećnice Mostara i godinama je bila zanemarivana, iako se nalazila odmah uz Dom zdravlja, a mnogi nisu ni znali njen istorijat ni značaj.
Ovo je među brojnim Mostarcima koji poštuju život i djelo svjetski uvaženog pisca i intelektualca izazvalo ogorčenje, a neki od njih su komentarisali kako oni koji su to dozvolili, možda nisu ni znali ko je Matvejević, ni koliko bi za Mostar bilo važno sačuvati kuću u kojoj je odrastao.
Kako navodi ovaj portal, Centar za mir i međuetničku saradnju Mostar dodijelio je Matvejeviću 2014. nagradu „Mimar mira“, a kuću, teško oštećenu u posljednjem ratu, namjeravao je da preuredi kao Rezidencijalnu kuću za pisce i postavi spomen-ploču u čast Predraga Matvejevića.
Tada se govorilo o planovima da se u kuću smjesti Matvejevićeva velika biblioteka i rukopisna ostavština, a u kandidaturi Mostara za evropsku prestolicu kulture 2024. najavljeno je da će se urediti kao „Mediteranska kuća“, jer je Matvejević smjestio Mostar u „srce Mediterana“.
Portal prenosi i da je u sklopu inicijative promjene ulica u Mostaru u Gradsko vijeće prije nekoliko dana stigao predlog i da jedna od ulica nosi ime Predraga Matvejevića.
Predrag Matvejević rođen je u Mostaru 7. oktobra 1932. godine, a preminuo je u Zagrebu, 2. februara 2017. Bio je hrvatski i italijanski državljanin, član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. godine i jedan od najprevođenijih književnika u svijetu sa područja Balkana. Grupa italijanskih intelektualaca je 2016. predložila Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je francusku književnost od 1959. do 1991. godine. Na Trećem pariskom univerzitetu (Sorboni), predavao je slovensku književnost od 1991. do 1994, a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom univerzitetu „Sapijenca“.
