Kritičari venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura tvrde da je on organizovao neobavezujući referendum kako bi podstakao nacionalistički žar i odvratio pažnju od predstojećih izbora.
Maduro, koji je na vlasti od 2013. godine, pozvao je ljude da masovnu izađu na referendum i zaokruže 'da' na pet pitanja o statusu Esekiboa.
Riječ je o oblasti površine 159.500 kvadratnih kilometara, a dvije trećine teritorije trenutno kontroliše Gvajana.
Ovom teritorijom su više od vijeka upravljale Gvajana i Britanska Gvajana.
Referendum je izazvao napetosti u odnosima dvije susjedne zemlje.
Međunarodni arbitražni sud je ovu oblast 1899. godine dodijelio Velikoj Britaniji, kolonijalnoj sili, koja je u to vrijeme vladala Gvajanom.
Venecuela je dugo tvrdila da je riječ o nepravednoj odluci.
Slučaj je trenutno pred Međunarodnim sudom pravde, iako je ova južnoamerička država prethodno osporila ovlašćenja suda da odlučuje o statusu Esekiboa.
Trenutna venecuelanska vlada je zatražila od birača da na referendumu podrže njen stav o sporu.
Najkontroverznije pitanje bilo je peto - da li su stanovnici saglasni „stvaranje države Gvajana Esekibo“ i njenim „uvrštavanjem u mapu venecuelanske teritorije".
Prema riječima zvaničnika, 95,9 odsto ljudi na ovo pitanje odgovorilo je potvrdno.
Gvajana je osudila prijedlog kao pokušaj aneksije, a predsjednik Irfan Ali optužio je Madura da organizovanjem referenduma raspiruje sukob.
Predsjednik Venecuele je pozdravio rezultate referenduma, nazivajući ih „nevjerovatnom pobjedom“.
„Napravili smo prve korake, počela je nova istorijska etapa u borbi za onim što nam pripada, da povratimo ono što su nam oslobodioci ostavili“, izjavio je Maduro.
Rezultat referenduma je bio očekivan, jer je ideja o suverenitetu nad Esekiboom već imala veliku podršku širom države.
U prilog tome govori i činjenica da nije bilo kampanje da se glasa protiv.
Analitičari su željeli da vide koliki će biti odziv glasača.
Elvis Amoroso, šef Nacionalnog izbornog vijeća i bliski saveznik Madura, rekao je da je broj glasova na referendumu 10,5 miliona, što je „istorijski“ u zemlji gdje 20,7 miliona stanovnika ima pravo glasa.
Međutim, nije rekao koliko je birača zaista učestvovalo na referendumu, što je detalj na koji su ukazivali opozicioni političari.
Henrik Kapriles, koji je izgubio od Madura na predsjedničkim izborima 2013. godine, ukazao je da su birači morali da odgovore na pet pitanja, što znači da je glasalo samo dva miliona birača.
Opozicioni mediji su pisali i da su biračka mjesta bila veoma tiha tokom cijelog dana, čime se dovodi u pitanje vladina tvrdnja da je izlaznost bila velika.
Referendum je organizovan u trenutku pojačanih napetosti između Gvajane i Venecuele, pošto je američki naftni gigant EksonMobil 2015. otkrio naftu u vodama u blizini obale Esekiboa.
Napetosti su dodatno porasle u septembru ove godine, kada je Gvajana održala javni konkurs na kojoj su se naftne kompanije nadmetale za dozvole za istraživanje u ovim vodama.
Stanovnici Gvajane su u nedjelju formirali živi zid kako bi pokazali podršku da Esekibo ostane pod kontrolom njihove vlade.
Predsjednik države ih je uvjerio da „nema čega da se plaše" i da će njegova vlada braniti granice zemlje.
Međunarodni sud pravde upozorio je Venecuelu da ne preduzima nikakve radnje koje bi mogle promijeniti status kvo, piše BBC.
