Zbog atraktivnosti područja i visokih vrhova koji je okružuju, dolina Grebaje u NP Prokletije, posebno je primamljivo područje za planinare i ljubitelje prirode. Ali po pravilu atraktivnost područja privlači i one koji žele da zarade, u ovom slučaju od turizma. Zato je NP Prokletije i napadnut divljom gradnjom, koja se ne uklapa u ambijent, narušava se i ljepota pejzaža i degradiraju prirodna staništa. Kako je M portalu saopšteno iz Nacionalnih parkova Crne Gore na teritorije NP Prokletije je u toku 2023. i 2024. godine evidentirano 12 nelegalnih objekata.
„Od ukupno 12 započetih odnosno izgrađenih objekata u ovom zaštićenom području pet su bili privremeni objekti, dok je sedam objekata od tvrde grdnje (pod objektima od tvrde gradnje podrazumijevamo da objekat izgrađen sa minimum armiranom betonskom coklom-dok je ostali dio objekta izgrađen od drvenog materijala)“, kazali su iz NPCG
U ovom javnom preduzeću tvrde da su sve nelegalne radnje na teritoriji NP Prokletije blagovremeno prijavljene nadležnim organima. No nije jasno da li je riječ o prekršajnim ili krivičnim prijavama. Jer, kako tvrde naši sagovornici koji su željeli da ostanu anonimni, ko god da je podnosio samo prekršajne prijave inspekcijama, pomagao je uzurpatorima da izbjegnu krivičnu prijavu i odgovornost.
„Svaka navedena nelegalna radnja је blagovremeno prijavljena nadležnim organima, a povratnu informaciju dobili smo od strane Direktorata za inspekcijski nadzor, Direkcije za urbanističko građevinski nadzor, Odsjeka za nadzor sjeverne regije, u kojem su nas obavijestili da su isti pokrenuli postupak inspekcijskog nadzora u vezi izgradnje objekata i da је isti u toku, odnosno da su inicijative-prijave za inspekcijski nadzor proslijeđene nadležnom lokalnom sekretarijatu па dalje postupanje“, navodi se u odgovoru iz Nacionalnih parkova, koji gotovo ništa ne otkriva.
Uklonjen samo jedan objekat
Uprkos tome što tvrde da su preduzeli sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti, kako bi suzbili nelegalnu gradnju na ovom zaštićenom području, potvrdili su nam da je do sada sa terena uklonjen samo jedan nelegalni objekat.
„Od strane sekretarijata za inspekcijske poslove samo u jednoj prijavi smo dobili povratni odgovor da је jedan privremeni objekat uklonjen“, kazali su iz NPCG.
Nakon neuspješnih prijava, ovo javno preduzeće je uvelo tri smjene, odnosno cjelodnevno dežurstvo na dva punkta na prilazima parku. Time je pokušalo da osujeti dopremanje građevinskog materijala na prostor parka za gradnju nelegalnih objekata.
Ni ovaj pokušaj nije urodio plodom, a kako je materijal uprkos dežurstu uspio da prođe do nelegalnih gradilišta pitanje je kao za Nacionalne parkove Crne Gore, tako i za nadležne isntitucije.
Nameće se pitanje kako je moguće da je nastavljena gradnja uprkos dvadesetčetvoročasovnom dežurstvu na rampama? Ko nije dobro radio svoj posao?
Iz Javnog preduzeća NPCG koje gazduje ovim prostorom, kojeme je divljom gradnjom nanijeta velika šteta, odgovorom koji su nam pružili uspjeli su tek da zadovolje formu, jer ih rezultati na terenu demantuju.
„Ovo Javno preduzeće shodno zakonskim ovlašćenjima preduzima sve neophodne mjere i radnje na zaštiti prostora NP Prokletije, shodno čemu služba zaštite ovog Nacionalnog parka sve uočene aktivnosti nelegalne gradnje dokumentuje i prosleđuje na dalje postupanje nadležnima institucijama. Svjesni važnosti očuvanja prirodnih bogatstava, odlučni smo i opredijeljeni na procesuiranje svih vidova nelegalnih aktivnosti, što i svakodnevno činimo u skladu sa svojim nadležnostim“, kazali su iz NPCG.
Dalje navode da kroz aktivnosti srečavanja nelegalne gradnje žele da svi objekti koji se postave u ovom zaštićenom području, budu u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast i na taj način osiguraju očuvanje biodiverziteta, istovremeno pružajući mogućnost turistima da uživaju u prirodnim ljepotama najmlađeg nacionalnog parka.
Lijepa priča. Međutim, nije jasno kako su to spriječili divlju gradnju i osigurali očuvanje biodiverziteta, ako je za čitave dvije godine od ukupno 12 nelegalnih objekata, slovom i brojem uklonjen jedan jedini objekat divlje gradnje.
Ovdje treba podsjetiti i da su prije nego je Gusinje dobilo status opštine, desetak godina unazad, na prostoru NP Prokletije bile izgrađene tek tri ili četiri vikendice. Naši sagovornici takođe ocjenjuju da je sprona brojka od 12 nelegalnih objekata, kojom operišu u NPCG, navodeći da takvih objekata ima više od tog broja.
Inspekcija ćuti o stanju u parku
Pitanja na ovu goruću temu M portal je posalo i Šabanu Preljvukaju, sekretaru Sekretarijata za inspekcijske poslove Opštine Gusinje, ali ni nakon usmenog obećanja, te više od mjesec od kada smo pitanja uputili, odgovore nijesmo dobili.
Njegovo ćutanje, kao i slika na terenu, ne doprinose percepciji javnosti da je posao koji inspekcijska služba obavlja na terenu dobro odrađen. Naprotiv, sumnja u kvalitet rada ove službe se prostim uvidom na terenu pojačava.
Slično je i sa pitanjima koja smo poslali predsjedniku opštine Gusinje Sanelu Baliću. Ni on se uprkos uvjeravanjima da će nam odgovoriti čim stigne, odgovorima nije oglasio ni nakon više od mjesec.
Pomalo gorak ukus u ustima ostavlja činjenica da čelni čovjek opštine Gusinje, na čijoj je teritoriji veći dio nacionalnog parka Prokletije nije našao za shodno da odgovori na pitanja koja intrigiraju ne samo poklonike prirode, već i sve ostale odgovorne građane u Crnoj Gori. Pitanje je koliko ovakav stav može doprinijeti percepciji javnosti da prvog čovjeka najmlađe opštine u Crnoj Gori zanima stanje u parku prirode koji ima najveći stepen zaštite u zemlji.
Ono što trenutno imamo na terenu i što je za brigu svakog slobodoumnog građanina je da su objekti koji su bili zapečaćeni, kako se gradnja na njima ne bi mogla nastaviti, ipak završeni u potpunosti, odnosno stavljeni pod krov. U to se možemo uvjeriti na licu mjesta, a neki od pomenutih objekata, kako se može utvrditi prostom pretragom na internetu, već se mogu naći i na platformama za iznajmljivanje smještaja.
Da stvar bude gora nijesu samo objekti za smještaj oni koji su narušili ambijentalnu cjelinu Nacionalnog parka, već je njegovoj devastaciji doprinijela i gradnja nelegalnih puteva kroz dolinu, koji su kao prateća infrastruktura probijani do novosagrađenih nelegalnih objekata.
Takođe, na svakom koraku po dolini, gdje ni travka ne bi smjela biti počupana, parkiraju se automobili. To takođe svjedoči o niskoj ekološkoj svijesti posjetilaca koji dolaze da posjete park prirode, ali i nemoći, ili nedostatku želje nadležnih u NPCG da urade nešto kako bi zaštićeno područje to i bilo.
I to nije sve. U zaštićenoj sredini nailazimo na paljenje vatre na otvorenon. Tu je nerijetko prisutno i roštiljanje, emitovanje glasne muzike, kao i vožnja džipovima ili motorima, što takođe uništava puteve i livade.
Možda posljedji udarac prirodi zadaje neodgovornost pojedinaca koji ostavljaju smeće iza sebe. Tako da nije rijedak slučaj da na jednom od najljepših parčadi zemlje koje imamo, između zaštićenog runolista i endemske čuvarkuće sa Prokletija, usred najljepšeg krajolika naletimo na odbačenu limenku piva ili gaziranog soka.
