Crna Gora mora da radi svoj posao i time može biti uspješna priča i primjer drugima u regionu. Proširenje je politički prioritet za EU i proces je zasnovan na dostignućima. Moramo da radimo na datumu, a taj datum je sada 2030. Da li će se cilj ostvariti prije, to za Crnu Goru zavisi u velikoj mjeri od nje same – kaže u intervjuu Pobjedi ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik.
Ističe da će biti mnogo posla, pogotovo u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Prema njenim riječima, i EU će morati da uradi svoj dio posla i pripremiti se za proširenje.
Možete primijetiti da su vlastima u Crnoj Gori puna usta integracija, ali da ideološki baštine vrijednosti ,,srpskog sveta“ i vode Crnu Goru u nekom drugom smjeru. Da li imamo u ovakvoj situaciji šansi za napredak ka EU i dobre odnose sa susjedima?
GRADIŠNIK: Crna Gora je na dobrom putu. Napredak u EU prvenstveno zavisi od vas. Postoje kriterijumi koji se moraju ispuniti. Nekoliko pozitivnih pomaka je već učinjeno, ovdje mislim na imenovanja u pravosuđu, a imenovanjem vrhovnog državnog tužioca Crna Gora će moći da postepeno ide u smjeru zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Koliko znam, nekoliko ih je već skoro spremno za zatvaranje. Evropski izbori ove godine biće značajni i za Crnu Goru. Crna Gora mora iskoristiti vrijeme do izbora, kako bi što prije nadoknadila izgubljeno.
Nova Vlada je uradila dosta stvari za relativno kratko vrijeme, između ostalog izvršila je popis uz inkluzivni politički dogovor. Tačno je da je problem Crne Gore generalno sprovođenje reformi i da se stvari sporo kreću, ali svakoj vladi moramo dati najmanje 100 dana startnog vremena. Kao što rekoh, određeni pomaci su svakako već vidljivi.
Koliko znam i vidim, Crna Gora ima dobre odnose sa susjedima. Ima naravno i određenih otvorenih pitanja, ali o njima treba razgovarati i rješavati ih diplomatskim putem kroz dijalog. Dobrosusjedska saradnja Crne Gore je inače pohvaljena i u izvještajima o proširenju EU.
Crna Gora već tri godine nema diplomatsku mrežu – koliko je to pogubno za jednu malu evropsku državu koja želi članstvo u EU?
GRADIŠNIK: Crna Gora ima diplomatsku mrežu za koju vjerujem da dobro funkcioniše. Istina je da u zadnje tri godine u nekim crnogorskim ambasadama nema ambasadora, ali zato su tamo otpravnici poslova koji svoj posao obavljaju vrlo uspješno. To mogu da potvrdim i iz ličnog iskustva, koje sam imala sa otpravnicom poslova u Ljubljani, gospođom Anom Zeković.
Dakle, pretjerano bi bilo govoriti kako je pogubno za Crnu Goru to što nema ambasadore u nekim ambasadama, niti da to ima uticaj na proces približavanja, odnosno ulaska Crne Gore u EU.
Sa diplomatskog gledišta bi i ambasade neke velike zemlje bile ograničene u svom radu ako bi duže vrijeme funkcionisale bez ambasadora. U tom smislu, bilo bi dobro kada bi Crna Gora u najskorije vrijeme imenovala ambasadore na mjesta gdje ih trenutno nema. Koliko sam razumjela ministra vanjskih poslova Ivanovića, na tome se već intenzivno radi i uskoro valja očekivati pomake i na tom području.
Još jedna pobjeda Vučića na izborima drži region na klackalici između Istoka i Zapada; uz to stalno miješanje u unutrašnja pitanja BiH i Crne Gore dodatno destabilizuje cijelu regiju. Je li region osuđen na to da ostane predvorje Evrope sve dok je ovakva vlast u Srbiji?
GRADIŠNIK: Crna Gora mora da radi svoj posao i time može biti uspješna priča i primjer drugima u regionu. Proširenje je politički prioritet za EU i proces je zasnovan na dostignućima. Moramo da radimo na datumu, a taj datum je sada 2030. Da li će se cilj ostvariti prije, to za Crnu Goru zavisi u velikoj mjeri od nje same. Biće mnogo posla, pogotovo u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Naravno, i EU će morati da uradi svoj dio posla i pripremiti se za proširenje. Ovo nam je svima jasno.
Svakako, da naglasim još jednom, na putu evropskih integracija uvijek možete računati na podršku i pomoć Slovenije. Naš cilj je stabilan region integrisan u EU.
Kako komentarišete ogroman uticaj Srpske pravoslavne crkve na sve segmente društva u Crnoj Gori? Činjenica da mitropolita Crkve Srbije u CG prima predsjednik parlamenta uz trobojku je neprihvatljiva za sekularnu državu. Priliči li ovo jednoj evropskoj državi koja pretenduje na članstvo u EU?
GRADIŠNIK: Crna Gora je građanska država. Ovo je činjenica zapisana u Ustavu. I ovom ,,građanskom“ identitetu treba težiti, naravno bez ignorisanja i nepoštovanja građanskih prava i sloboda. Crna Gora je sekularna država. Ministarka i Ministarstvo prosvjete normalno su reagovali na prijedlog da se uvede vjeronauka u školski kurikulum.
Da ne bude zabune, sloboda vjeroispovijesti je svakom građaninu garantovana i Ustavom i evropskim vrijednostima. Svi znamo na kakvim osnovima funkcionišu sekularne države i te principe treba poštovati. A već sam prije spomenula da je Crna Gora Ustavom definisana kao građanska i sekularna država. Zastupam mišljenje da netrpeljivost ne vodi ničem drugom nego netrpeljivosti, a saradnja ka saradnji. Naš zajednički cilj je da smo jednog dana svi stanovnici Evrope, članovi velike evropske zajednice koja je inkluzivna, jer je zasnovana na poštovanju zajedničkih vrijednosti na kojima je i izgrađena.
Slovenija i Crna Gora kao susjedi godinama razvijaju odlične odnose zasnovane na povjerenju, da li dobri politički odnosi prate i ekonomske?
GRADIŠNIK: Moram priznati da, mada geografski gledano nijesmo baš susjedi, odnosi između naše dvije zemlje su svakako na tom nivou. Čak i najbolji susjedi često imaju otvorena pitanja, a između naše dvije zemlje otvorenih pitanja nema. Kao što znate, Slovenija je velika podrška štoprijašnjem uključenju zemalja Zapadnog Balkana, pa tako i Crne Gore, u EU. Naravno, svaka država aspirant za članstvo mora odraditi svoj dio ,,domaćeg zadatka“. Svima nama je dobro poznata i činjenica da je Crna Gora predvodnica na području evropskih integracija i na tom putu može uvijek da računa na pomoć i podršku Slovenije.
Što se tiče bilateralne ekonomske saradnje mogu reći da je vrlo dobra. Naravno, uvijek postoji mogućnost za njeno dalje jačanje i na tome ćemo raditi ubuduće. Prva prilika za to biće tokom povratne zvanične posjete naše predsjednice u aprilu, kada je planirana i organizacija bilateralnog ekonomskog foruma.
Ali generalno gledano i na tom području saradnja dobro teče, uspostavljeni su dobri kontakti između institucija dviju država na različitim područjima i nivoima i naš zadatak jeste da se tako nastavi i ubuduće. Raduje i činjenica da je bilateralna vanjsko-trgovinska razmjena nakon razdoblja pandemije kovid-19 ponovo u konstantnom rastu i ovaj trend valja i dalje nastaviti.
