Kako navode, od 1700. godine do sada blizu 90% močvarnih staništa je degradiralo na globalnom nivou, što znači da se močvarna staništa gube brže nego šume iako su kritično važan ekosistem koji doprinosi biodiverzitetu, ublažavanju i prilagođavanju klimatskim priomjenama, dostupnosti svježe vode ali i svjetskoj ekonomiji.
"Uticaj koji degradira biodiverzitet močvarnih staništa prisutan je, kako kod onih područja koja su upisana na Ramsar listu međunarodno važnih močvarnih staništa (Skadarsko jezero, Ulcinjska solana i Tivatska solila) tako i kod onih koja nisu na ovoj listi (Plavsko jezero, Šasko jezero, Buljarica i Nikšićko polje)", kažu u saopštenju.
Negativni uticaj na ova područja je, dodaju, izgleda proporcionalan sa vrijednošću tog područja.
"Naše najveće močvarno stanište, nacionalni park Skadarsko jezero trpi ozbiljne ekološke pritiske. Ušlo se u treću godinu bez važećeg Plana upravljanja dok područje karakterišu brojne nelegalne aktivnosti uključujući nelegalnu gradnju kroz koju se potencijalno močvarna područja koja imaju svoju ulogu u ekosistemu pretvaraju u građevinsko zemljište i trajno degradiraju", kažu u saopštenju.
Crna Gora, ističu, ima otvoren slučaj pred Bersnkom konvencijom još od 2018. godine kada su predstavnici Bernske konvencije zajedno sa predstavnicima Ramsarske komisije bili u zajedničku misiju u ovom nacionalnom parku i dali set preporuka koje se primarno odnose na izgradnju projekta Porto Skcadar lake, ali i brojne druge preporuke, koje do danas nisu ispunjene.
"I ostala pomenuta područja su pod pritiskom nelegalne gradnje, krivolova, zagađenja otpadnim vodama, otpadom, lošim upravljanjem ili nedostatkom upravljanja iz čega se da zaključiti da država ne pokazuje volju ni snagu da se bori za očuvanje ovih područja. Ovogodišnji slogan Dana močvarnih staništa je „Vrijeme je za obnovu močvarnih staništa“ čime se želi ukazati na to da je krajnje vrijeme da se krene u obnovu već degradiranih područja", zaključuju u saopštenju.
