Dolaskom novog rukovodstva, u Evropskoj uniji porastao je i elan da se završe pregovori za pristupanje Crne Gore – glavna je poruka susreta predsjednika Jakova Milatovića sa novoizabranim šefom Evropskog savjeta Antonijom Koštom i dvije ključne ličnosti Evropske komisije, visokom predstavnicom za vanjske poslove Kajom Kalas i komesarkom za proširenje Martom Kos.
To je za Pobjedu kazao Mladen Grgić, savjetnik predsjednika za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju.
Za nama su dani intenzivnih diplomatskih aktivnosti Jakova Milatovića, tokom kojih su se čule brojne pozitivne poruke i ohrabrenja. Utorak i srijedu obilježili su sastanci u Briselu, za koje je pozive dobio direktno od tamošnjih najviših zvaničnika koji su upravo stupili na dužnost. Ujedno, Milatović je u sjedištima EU i NATO prvi zvanično predstavljao Crnu Goru.
"Glavna poruka svih tih sastanaka jeste da novo rukovodstvo ima dodatni elan za pristup Crne Gore EU. Iako su i njihovi prethodnici Šarl Mišel, Oliver Varhelji i Žozep Borelj bili posvećeni tome, ovi svoju prvrženost cilju pokazuju time da se samo par dana nakon preuzimanja funkcija već uveliko bave Zapadnim Blakanom. Takođe, najavljena je i skora posjeta Marte Kos, koja je izrazila nadu da će u Crnu Goru stići do kraja godine" naveo je Mladen Grgić.
Prema njegovim riječima, i Milatović je bio konkretan u svojim porukama zvaničnicima u Briselu.
Zabrinjavajući trendovi
"Željeli smo da shvate da Crna Gora mora biti njihov glavni fokus i da ne može biti grupisana sa ostalim zemljama regiona. Mislim da su oni sada shvatili značaj pregovora s našom zemljom. No, oni niti mogu da utiču, niti da kažu kako da riješimo neke unutrašnje stvari koje se nas tiču. Zato sada sve zavisi od nas", dodaje sagovornik Pobjede.
Grgić napominje da se tokom svih tih susreta posebno opravdanim pokazala temeljna analiza koju je kabinet predsjednika uradio prije mjesec dana, a u čijem su fokusu deset zabrinjavajućih trendova koji dovode u pitanje dosadašnji demokratski napredak zemlje postignut nakon promjene vlasti 2020. godine. Podsjećamo, u tom tekstu se, pored ostalog, ukazuje na loše prakse u usvajanju zakona, postavljenjima i razrješenjima funkcionera, zabrinjavajuću politizaciju institucija, te izostanak reformi javne uprave i sudstva. Problematizuju se i predloženi zakon o agentima stranog uticaja, odnosi sa Hrvatskom koja je i članica EU, populističke ekonomske mjere, posljedice lošeg izbornog sistema te adekvatan institucionalni odgovor na ekološke krize i vanredne situacije. Grgić potcrtava da su sve to teme koje se pominju na brojnim sastancima Milatovića.
"Često imam osjećaj da je više stalo predstavnicima EU da uđemo u taj savez država, nego nekima u Crnoj Gori. Bukvalno nam se otvorio prozor za ulazak u EU i ne znamo koliko dugo će on ostati otvoren. A samo jedna greška može ponovo da nas vrati u region" ističe on.
Koliko bi takva situacija bila ozbiljna po Crnu Goru, dodaje, pokazuje i to što bi za ulazak cijelog regiona prvo bilo potrebno da se sama EU reformiše. Na to danas, naravno, niko ni ne pomišlja, jer postoji mnogo drugih kriza koje treba rješavati, poput Ukrajine, Gaze ili pojedinih zemalja članica EU.
Povodom susreta Milatovića sa visokom predstavnicom Kalas i komesarkom Kos, Grgić ukazuje da su one pokazale „značajno interesovanje i privrženost članstvu naše zemlje u EU“.
"Smatram da i one očekuju istu posvećenost naše izvršne vlasti da se stvari konačno završavaju", dodao je on.
U tom kontekstu, nezvanično je rečeno da su „nepoželjni tonovi koji dolaze od pojedinih predstavnika vlasti“. Bilo je riječi i o odnosima sa Hrvatskom, koji su na silaznoj putanji, i u kontekstu činjenice da naša zemlja ništa ne radi da se taj problem riješi. Prema riječima Grgića, crnogorski predsjednik je trenutno važan sagovornik za takve teme, jer je jedini koji i dalje ima odnose kako sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Zoranom Milanovićem.
"Milatović je rekao da će uložiti dodatne napore da se to prevaziđe, ali da i Vlada definitivno mora raditi na poboljšanju odnosa. Sagovornice su takođe ukazale na neke od ključnih tema koje vide kao skretanje s evropskog puta, iako zvanično ne pripadaju pregovaračkom procesu", navodi Grgić.
Jučerašnji susret sa novoizabranim generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom takođe je specifičan. Naime, Milatović je prvi crnogorski zvaničnik kojeg je on primio. No, njih dvojica su se ranije već zvanično susretali, pošto je Milatović bio prvi crnogorski zvaničnik u posjeti Nizozemskoj tokom posljednjeg mandata Rutea na mjestu premijera.
Problemi
Grgić ne isključuje mogućnost da je među temama bio i izostanak ambasadora naše zemlje pri Sjevernoatlantskom savezu.
"Iako se u Briselu nijesu pominjali nedostajući diplomatski predstavnici naše zemlje, problem postoji. Stvorio se narativ da predsjednik blokira imenovanja ambasadora, iako je on u stvari aminovao svakog karijernog diplomatu. To je rekao da će uraditi i za kandidata za mjesto pri NATO i još neke pozicije, čak iako to ne budu karijerne diplomate. Milatoviću su sporna samo imenovanja stranih državljana, ljudi iz „Putinove“ partije i slične apsurdne stvari", napominje sagovornik Pobjede.
Dalje podsjeća da se na nove diplomatske predstavnike čekalo i po godinu, ali i na to da su imena i dalje nepoznanica, te da se o rješenjima govorilo u načelu.
"Predsjednik nije dobio ime kandidata za ambasadora pri NATO već godinu dana. Iz kabineta predsjednika smo uputili brojne molbe da nam se ono dostavi, ali do danas nikako da dobijemo odgovor. Ista je stvar i sa regionom. Već godinu nemamo ambasadora u Hrvatskoj, koji je sada posebno potreban. I to neko ko je privržen državnoj politici", kazao je savjetnik Milatovića.
On je podsjetio i na predsjednikove izjave o odličnoj saradnji sa aktuelnim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, što predstavlja suštu suprotnost dotadašnjih odnosa sa tim sektorom u Vladi.
"Bitne poslove vanjske politike preuzeli su novi ljudi koji su dugo bili u toj službi, pa se vidi da se pristup promijenio, institucionalizovao, da ne zavisi sve od ministra, već oni samostalno rade svoj posao. To je definitivno popravilo odnos, jer jedno vrijeme nijesmo imali nikakav kontakt, čak ni dostavljanje depeša, što je osnovna obaveza. Zato se nadam da će sve ovo dati rezultata i da ćemo konačno dobiti neka ambasadorska imena", precizira Grgić.
Ipak, ograđuje se od eventualnih problema koji mogu nastupiti kao posljedica (ne)rada drugih državnih organa ili tijela.
"Vidite da skupštinski odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije zasijedao povodom imenovanja dva ambasadora, i to u Srbiji i na Kosovu. Vjerovatno zato što se čeka da pojedini parlamentarci priznaju Kosovo" prokomentarisao je sagovornik Pobjede.
Poruka da će se Milatović susretsti sa Spajićem, koju je predsjednik države ozvaničio prije odlaska u Brisel, ostaje validna.
"Predsjednik se inače sa svima sastaje, ali je ovaj susret nekako stavljen u kontest lokalnih izbora, što je pogrešno. Mnogi to doživljavaju kao da je riječ o pozivu na druženje, a ne na zvaničan susret predsjednika s premijerom. Uostalom, već godinu dana kabinet predsjednika ne može da usaglasi termin da premijer dođe na razgovor, osim jednom u slučaju razgovora o vanjskoj politici, a i to je trajalo najviše pet minuta", dodaje Grgić.
Takođe, ostaje najava za nastavak sjednice Savjeta za odbor i bezbjednost, koji bi trebalo da bude preciziran za narednu sedmicu.
"Podsjećam, predsjednik na samom početku mandata čak šest mjeseci nije mogao da organizuje sjednicu, jer se niko nije odazivao pozivu. A kad je nekome palo na pamet da kadrovski utiče, stiglo je insistiranje da se već sjutra sastanu. Uz sve to, stvorena je slika da je i ministar odbrane član Savjeta – što nije, jer ga čine samo predsjednici države, vlade i parlamenta", rekao je sagovornik Pobjede te zaključio da će termin biti preciziran čim prije.
Turska nudi lobiranje za Crnu Goru kao nestalnu članicu SB UN
Početak sedmice obilježila je prva zvanična posjeta Jakova Milatovića Turskoj na poziv predsjednika te zemlje Redžepa Tajipa Erdogana koji je tom prilikom, prema navodima Grgića, izrazio želju da Turska pomogne Crnoj Gori uz strateške sporazume, ali i kroz svoju diplomatsku mrežu.
"Turska ima treću najveću diplomatsku mrežu u svijetu nakon Kine i SAD. Ono što je Milatović zatražio, a predstavnici Turske takođe izrazili interes, jeste da pomognu u lobiranju za naše nestalno članstvo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2026. godine, konkretno u zemljama Centralne Azije i Afrike, gdje imaju ogroman uticaj" precizirao je on.
Tema je bila i korišćenje njihove diplomatske mreže za naše konzularne i diplomatske misije.
"Oni nam to već nude za Centralnu Aziju, a sada bi bili spremni da prošire saradnju u zavisnosti o naših potreba", zaključuje savjetnik predsjednika.
