Za Grčku je ključno da sprovede tzv. hitne akcije kako bi osigurala drugi paket zajmova od 130 milijardi eura bez kojeg će ta zemlja krajem marta morati da proglasi moratorijum na otplatu dugova.
Mjere "hitne akcije" već su dio velikog paketa štednje koji je grčki parlament usvojio za vikend. Smanjenje budžetskih izdataka treba da bude ostvareno za više od 2,5 milijardi evra.
Od Grčke se traži da smanji potrošnju za farmaceutske proizvode za još milijardu eura, troškove odbrane za 300 miliona, a potrošnju centralne vlade i izdatke za izbore za 270 miliona. Vlada u Atini mora i da smanji budžet za javne investicije za 400 miliona eura, državni budžet za još 325 miliona, subvencije za one koji žive u udaljenim regijama za 190 miliona, a budžetske subvencije penzionim fondovima za 300 miliona.
Međutim, Grčka poslednjih godina često nije sprovodila obećane reforme i smanjenja troškova i zato međunarodni kreditori – ostalih 16 članica zone eura i MMF, sada traže rezultate prije nego što Atini daju još novca.
"Ukoliko Grčka ne bude uspjela da ispuni sve uslove koje su joj, u zamjenu za novi paket pomoći, postavili EU i Međunarodni monetarni fond (MMF), to bi moglo da dovede do izlaska te zemlje iz eurozone", izjavio je ministar finansija Luksemburga Luk Friden.
On dodaje da "ako grčki narod ili politička elita ne ispune sve ove uslove, a znam da je to veoma teško za narod Grčke i ne potcjenjujem probleme koje to predstavlja za državu, ako oni to ne učine, mislim da to znači njihovo isključenje iz eurozone, a uticaj na druge zemlje će sada biti manji nego prije godinu dana", prenosi B92. Foto: Medija.com
