Avio-dostupnost Crne Gore je izuzetno loša i zbog nedostatka direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta gubimo ogromne prihode - kažu sagovornici Pobjede. Smatraju takođe da su putevi i željeznica u lošem stanju i da smo ,,osuđeni“ na avio-veze, međutim - nedovoljno smo povezani sa razvijenim tržištima.
Turisti i avionske veze
Uopšteno, kako je Pobjedi kazao vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric, naš avio-saobraćaj ne funkcionište baš najbolje.
"To mora biti daleko bolje. Mora se definisati strategija i onda po njoj postupati. I rezultati neće izostati", poručio je Šćuric dodajući da naš turizam zavisi od avio-dostupnosti apsolutno.
"Crna Gora je daleko od Evrope i ceste su joj tragične. Meni je iz Zagreba do Budve trebalo 14 sati. Svakom putniku iz Evrope treba u sezoni 20 do 30 sati do Crne Gore. Željeznica je u još gorem stanju, brodske veze gotovo da i ne postoje. Dakle, turisti su ,,osuđeni“ na avionske veze", kaže Šćuric.
Što se tiče uspostavljanja avio-linija koje su nam neophodne to po njegovim riječima zavisi isključivo od avio-kompanija.
"Vi ih možete finansijski motivisati na neku liniju, ali ipak to je njihova odluka", kaže Šćuric.
Smatra da crnogorski aerodromi za sada ne rade u svom maksimumu kapaciteta i da ima još dovoljno mjesta za rast.
U zadnje vrijeme mnogo se priča da naši aerodromi nemaju razvijenu infrastrukturu da prime više aviona, kao i da na aerodrom u Tivtu avioni ne mogu da slijeću noću, te da ih treba rekonstruisati.
Pitali smo Šćurica koje je najbolje rješenje i da li država treba uložiti novac ili aerodrome staviti pod koncesiju.
"Pod koncesiju ni slučajno. Strateški objekti se ne stavljaju pod koncesiju. Pogledajte loše primjere Beograda, Ljubljane, Zagreba, Budimpešte... Je li vam treba haos kakav se trenutno dešava u Beogradu radi želje koncesionara da dodatno i puno zaradi. Crna Gora ima preko 25 odsto BDP-a od turista. Tu ne smijete riskirati. Pa ako svi zapadni aerodromi mogu biti u državnom vlasništvu i toliko uspješni, ako imamo primjere aerodroma u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu koji su vrlo uspješni, a državni su, zašto to ne bi bilo moguće i u Crnoj Gori", poručio je Šćuric.
Propusti
Ove godine suočavamo se sa manjim brojem turista iz Zapadne Evrope zbog malog broj direktnih avio-linija, a Šćuric to komentariše ogromnim propustom crnogorskih turističkih radnika.
"Čudim se da Crna Gora izostanak ruskih i ukrajinskih turista nije kompenzovala onima iz Zapadne Evrope. Pa ako je prošle godine bila iznenađena, ove to nije mogla biti. Ogroman propust turističkih radnika Crne Gore", ističe Šćuric.
Smatra i da je bila velika greška ugasiti avio-kompaniju Montenegro erlajnz i formirati novu.
"To je bila ogromna pogreška. Slotovi su prava slijetanja na neki aerodrom i da izgubili ste ih. Ali to nije glavni problem. Glavni problem je što ste izgubili code-share i druge ugovore, linije, prava, putnike... Trebalo je Montenegro erlajnz restrukturirati, otpustiti menadžment, višak radnika i napraviti uspješnu kompaniju kao što su to napravili Er Baltik i LOT sa svojim restrukturacijama. Od megagubitaša postali su profitabilne i vrlo uspješne kompanije koje se ozbljno šire", objasnio je Šćuric.
O tome koje su njegove preporuke kao vazduhoplovnog stručnjaka i kako uspostaviti više linija sa tržišta gdje su visokoplatežni turisti istakao je da prvo Crna Gora mora napraviti strategiju razvoja vazdušnog saobraćaja.
"Potom osigurati sredstva za subvencije i pametno ih iskoristiti. Na primjer nepojmljiva je tako loša povezanost Crne Gore zimi, a Er Montenegro ima prizemljene avione. Crna Gora mora finansirati letove Er Montenegra zimi za Pariz, Amsterdam, Frankfurt i Cirih sa po najmanje tri leta sedmično. Time bi se stvorila povezanost sa cijelim svijetom", smatra Šćuric dodajući da treba poboljšati i rad nacionalne avio-kompanije.
"Dobili ste novog direktora. Za sada mi odlično djeluje. Vidjet ćemo što će on napraviti. No, sada stanje istinski nije dobro", istakao je Šćuric.
Što se tiče niskobudžetnih kompanija kaže da su one realnost i da bez njih, nažalost, ne možemo.
"Treba iznaći dobar model u kome se ne daje previše novaca za LCC i od njih najviše moguće izvući. LCC su dobre za putnike, one akumuliraju ogroman broj turista, one su odličan alat za Crnu Goru", kazao je Šćuric.
Sezona nije na nivou
Da smo avio-destinacija i da naš turizma zavisi od direktnih avio-linija potvrdio nam je i direktor hotela ,,Rivijera“ u Petrovcu Nemanja Kovačević koji je kazao da nam upravo zbog toga ovogodišnja sezona nije na nivou i da smo daleko od rekorda
"Bez direktnih avio-linija sa zapadnoevropskih i nordijskih tržišta nema turizma u Crnoj Gori, jer nema ni elitnih turista. Ove godine imamo samo 13 letova nedjeljno iz Njemačke, koja broji 80 miliona stanovnika i desetak letova sedmično iz Francuske, koja ima 60 miliona stanovnika. To je poražavajuća činjenica koja govori da mi nijesmo avio-dostupna destinacija na način kako bi trebalo, ako želimo da sezona daje rezultate i da bude zamajac razvoja naše ekonomije. Špic sezone je odložen, nije sezona na nivou, pa se sada se spuštaju cijene", poručuje Kovačević.
Ako bi bili bolje avio-povezani, smatra da bi bilo i više interesovanja.
"Na odmor se ide direktnim avio-letovima, a mi nemamo dovoljno tih letova. Odnosno imamo ih smiješno malo, to je ključni problem. I onda mi, privatnici, kolektivno ispaštamo. Ali nemamo nikog da nas podrži", poručuje Kovačević.
Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Ranko Jovović kazao je Pobjedi da je Crna Gora zbog svog geografskog položaja dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važnih emitivnih tržišta, te je od značaja za njeno pozicioniranje kao turističke destinacije postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i nisko tarifnih avio-kompanija koje nas povezuju sa važnim emitivnim tržištima širom Evrope.
Prema njegovim riječima, na poboljšanju avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna avio-kompanija Er Montenegro.
"Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena, te aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje", zaključuje Jovović.
