- Uvjeren sam da NBS sve bolje radi svoj posao i to se može vrlo jasno vidjeti i iz izvještaja o radu centralne banke - rekao je guverner.
Guverner tvrdi i da ga niko iz nove vlade nije zvanično obavijestio da se spremaju izmjene Zakona o NBS, iako je predsjednik parlamenta najavio da će Skupština već u četvrtak da razmatra nova rješenja.
- Zakonima, kojima se uređuje rad nezavisnih institucija, a NBS je samo jedna od njih, država se legitimiše u procesu evropskih integracija. Taj proces dijelom zavisi i od toga koliko se poštuju nezavisna tijela, na čiju sudbinu ne bi trebalo da utiču politički ciklusi. Zato su i neke odredbe sadašnjeg Zakona o NBS tako koncipirane - rekao je on.
Mnogima ne odgovara nezavisna NBS
Upitan koliko su zahtjevima za njegovu smjenu doprinijeli tajkuni, jer je odbio da dio deviznih rezervi upotrebi za "podsticanje privrednog rasta", Šoškić je istakao da je odbio da se državni novac nenamjenski koristi i da se razmišlja o rješenjima "koja smo već vidjeli" i koja su imala razorne posljedice na privredni život i standard građana.
- Vjerujem da mnogim uticajnim činiocima u našem društvenom i političkom životu ne odgovara nezavisna, stručna NBS koja kontinuirano unaprjeđuje svoj kapacitet. Ali zadatak svake ozbiljne države i njenih institucija je da odole pritiscima interesnih grupa i da istrajavaju u zaštiti interesa države kao cjeline. Mi ne smijemo povlačiti poteze koji nanose štetu društvu, a omogućavaju koristi malobrojnim pojedincima, bez obzira što ih njihovi promoteri zavijaju u plašt „razvoja privrede“ - kaže Šoškić.
Prezaduženi uvoznici žele poklon od države
On dodaje i da je problem je što su "neki domaći privrednici, prije svega iz sektora koji zavisi od uvoza i prodaje na domaćem tržištu, sa svojom nedovoljno konkurentnom poslovnom aktivnošću, prezaduženi i kod domaćih i kod inostranih banaka i više niko neće da ih finansira".
- Prezaduženim i nekonkuretnim preduzećima treba neka vrsta državnog poklona da bi preživjela. Taj državni poklon može imati formu subvencija iz budžeta, fiksiranja kursa, ili, kako neki neodgovorno predlažu, korišćenja deviznih rezervi za „privredni razvoj“. U takvim „podsticajnim programima“ nažalost često se državnim novcem finansiraju ne oni koji će ukupnu privredu izvući iz problema, već oni koji su privredu upravo doveli u problem - kaže Šoškić.
On je demantovao optužbe da je kriv za slabljenje dinara i istakao da su ključni razlozi za to bili zamrzavanje aranžmana sa MMF-om i što je za šest mjeseci konsolidovani budžetski deficit bio 111 milijardi dinara umjesto planirane 61 milijarde.
