Skupština Crne Gore i njena radna tijela juče nijesu pomenuli u jednom kontekstu potrebu skidanja imuniteta poslaniku Nove srpske demokratije (NSD) Marku Kovačeviću, koji je ujedno predsjednik opštine Nikšić. Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije nije se oglašavala povodom obaveze da se određeni političari odreknu jedne od svojih funkcija zbog nespojivosti dvije pozicije. Na taj način je, do daljnjeg, bez ikakvog epiloga govor mržnje zbog kojeg je Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) najavilo tužbu protiv Kovačevića.
Obraćanje prvog čovjeka nikšićke opštine 13. juna ove godine, tokom ceremonije kojom se obilježavalo 166 godina od bitke na Grahovu, kada je „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“ poručio da će „s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima“, nakon više insistiranja privuklo je pažnju VDT-a. Protiv njega je u julu počela procedura formiranja predmeta zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. A kada je stiglo na red saslušanje, Kovačević se pozvao na imunitet koji ima kao poslanik crnogorske Skupštine, te poslije toga pred novinarima ponovio da „nije nikoga vrijeđao, niti je kome prijetio“.
Njegovi govori samo su dio opasnih izjava koje se proteklih nekoliko mjeseci sve češće čuju u javnosti, i jednako ostaju bez adekvatnog odgovora nadležnih institucija.
Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) potvrdila je za Pobjedu da je zabrinjavajuće što govor mržnje prolazi nekažnjeno.
„Vidimo da izjave govora mržnje dobiju reakciju i osudu dijela društva, ali - nažalost - ne i adekvatan odgovor nadležnih institucija. Po staroj navici „svakog čuda tri dana dosta“, slučajevi širenja govora mržnje se zaboravljaju i zataškavaju. Time se stvara atmosfera u kojoj se različiti akteri zapravo ohrabruju da šire netrpeljivost i podstiču diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje prema raznim grupama u našem društvu“, navodi ona.
Ilustracija takve prakse i očite potvrde pogrešaka nadležnih istitucija ogledaju se i u izjavama drugih javnih ličnosti, poput prijetnji koje je putem društvenih mreža dobila nekadašnja ministarka Vesna Bratić.
„Kada kreirate atmosferu nekažnjivosti, prijetnje poput onih posljednjih bivšoj ministarki obrazovanja, pa i brojni svakodnevni primjeri govora mržnje i prijetnje na društvenim mrežama, postaju sastavni dio javnog diskursa. No, posebno je opasno kada takve izjave dolaze od javnih funkcionera koji imaju značajnu odgovornost za svoje riječi i postupke. Ono što je poslanik Kovačević javno saopštio predstavlja klasičan primjer govora mržnje“, ističe Gvozdenović.
U Ustavu Crne Gore navodi se da svaki poslanik ima imunitet na osnovu kojeg „ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost ili pritvoren za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije“.
Protiv poslanika ne može se pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skupštine, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora precizira se u članu 86 i dodaje da isti imunitet uživaju još predsjednik države, predsjednik i članovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, te vrhovni državni tužilac.
Iako je proceduru započela u julu, VDT je tek krajem septembra zatražila oduzimanje poslaničkog imuniteta Kovačeviću, kako bi za svoje riječi (eventualno) odgovarao pred sudom.
Prema skupštinskoj proceduri, ukidanje imuniteta poslaniku crnogorskog parlamenta počinje u kabinetu njegovog predsjednika, u ovom slučaju Andrije Mandića. Nakon što ga on odobri, zahtjev se dalje upućuje Administrativnom odboru koji saziva sjednicu na kojoj podnosilac zahtjeva (VDT) obrazlaže zahtjev za skidanje imuniteta.
„Po pravilu, Odbor je dužan da svoj izvještaj sa prijedlogom podnese na prvoj narednoj sjednici Skupštine, koja onda o tome odlučuje. Kada Skupština da odobrenje, protiv poslanika može da se pokrene krivični postupak, odnosno može da mu se odredi pritvor, ali samo za krivično djelo za koje je dato odobrenje“, rečeno je ranije Pobjedi iz parlamentarne pres službe.
I pored toga, poslanica Pokreta Evropa sad i predsjednica Administrativnog odbora Jelena Nedović kazala je za Pobjedu kako će to tijelo odlučivati o prijedlogu za ukidanje poslaničkog imuniteta Kovačeviću „kad se steknu uslovi, odnosno kada poslanici vide optužni prijedlog“.
„Stvar je administrativne prirode. Tužilaštvo je dostavilo zahtjev bez spisa predmeta, a svim poslanicima je neophodno da vide optužni prijedlog“, kazala je Nedović.
Iako je izjava ove poslanice u potpunoj suprotnosti sa skupštinskom procedurom, ali i sa onom VDT-a koje predmet može formirati tek nakon ukidanja imuniteta, Gvozdenović ukazuje na činjenicu da parlamentarna većina ne želi brzo procesuiranje ovakvog govora mržnje.
„Te izjave koje ukazuju da neće biti saglasnosti za ukidanje njegovog imuniteta, što znači da će parlament onemogućiti da ga tužilaštvo procesuira zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Ukoliko parlament odobrava govor mržnje, i to onda kada on dolazi od strane javnih funkcionera koji bi trebalo da budu uzor u javnom izražavanju, kakvu poruku to šalje građanima i građankama“, upitala je sagovornica Pobjede.
No, smatra da će se poslanici ipak „trgnuti“ i preispitati svoje trenutne pozicije kada je riječ o ovakvom događaju koji je odjeknuo u javnosti.
„Posebno treba imati u vidu da parlamentarni imunitet ne služi tome da bi se štitio govor mržnje, već da obezbijedi slobodu govora i zaštitu od političkog progona zbog javno izgovorene riječi u kontekstu izražavanja i sučeljavanja mišljenja. Sigurni smo da su poslanici toga svjesni, i zato bi bilo zabrinjavajuće da se poslanički imunitet koristi suprotno svojoj svrsi – kao neopravdana privilegija naših predstavnika i instrument za dnevno-političke potrebe“, zaključuje Gvozdenović za naš list.
Rokovi ne postoje
Uz (ne)odlučnost nadležnih da se bave funkcionerima kojima je govor mržnje sastavni dio obraćanja javnosti, još okolnosti ide naruku onima koji bi zbog takvih riječi trebalo da odgovaraju pred institucijama.
Naime, Skupština nema vremenske okvire ni ograničenja do kada treba da odgovori VDT-u o eventulnom skidanju imuniteta Marku Kovačeviću. Uz to, na naše pitanje da preciziraju kojeg dana je zahtjev tužilaštva stigao u parlament, već danima nemaju odgovor.
To što je Agencija za sprečavanje korupcije donijela odluku o nespojivosti funckija, po kojoj poslanici ne mogu istovremeno biti predsjednici ili potpredsjednici neke opštine, odnosno lokalnog parlamenta, ne znači da će se skoro znati sudbina predmeta koji se tiče Kovačevića.
Kako nam je rečeno iz ASK, „s obzirom na složenost pravne situacije“, trenutno ne mogu dati precizan odgovor o roku do kada oni u sukobu interesa moraju odlučiti koju funkciju će ubuduće obavljati.
„Izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije od 12. juna ove godine, pitanje rokova za izjašnjavanje javnih funkcionera nije adekvatno regulisano. Ipak, Agencija intenzivno radi na tumačenju relevantnih pravnih normi i obavijestiće javnost čim donesemo konačan stav“, naveli su iz ASK.
Naglašavaju da „obavljanje nespojivih funkcija predstavlja praksu koja narušava integritet javnih funkcionera i koja mora biti prekinuta“.
„I ovom prilikom Agencija apeluje na odgovornost javnih funkcionera i podsjeća na moralnu i profesionalnu obavezu da se izbjegnu svi oblici sukoba interesa, koji mogu narušiti povjerenje građana u vršenju javne funkcije i u rad organa i institucija“, kazali su za Pobjedu.
To znači da Kovačević još neko vrijeme sigurno neće morati da brine zbog ranije iznijetih stavova, niti će za to odgovarati pred institucijama.
