Taj je dokument HAZU u februaru poslao predsjedniku države Zoranu Milanoviću, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.
Pregovori s Crnom Gorom
Od Crne Gore, naglašava HAZU, treba tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, podršku prijedlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnoga kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom UNESCO-u. Treba konačno odrediti kopnenu granicu, a osobito razgraničenja na moru prema Konvenciji UN-a.
Treba aktualizovati potrebu poštovanja preuzetih obveza kao što je zaštita prava hrvatske manjine te stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su morali napustiti svoje domove.
Crna Gora treba platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno kulturno blago te zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla. Crna Gora treba prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine te osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organizovanje i djelovanje na nivou istom onom koji Hrvatska osigurava svojim manjinama.
O pregovorima sa Srbijom
U dokumentu se navodi da Srbija treba prestati s podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande. Sa Srbijom treba napraviti razgraničenje na Dunavu te aktualizovati neodgodivi povratak hrvatske katastarske teritorije iŠarengradske ade pod suverenitet Hrvatske.
Potrebno je, smatra HAZU, aktualizovati poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma idogovora, kao što su zaštita recipročnih prava hrvatske manjine, a Hrvatima osigurati slobodno političko i kulturno organizovanje te djelovanje na nivou istom onom koji Hrvatska osigurava srpskoj manjini.
Naglašava i potrebu definisanja položaja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Hrvatska treba insistirati na dostavi podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata - vratiti arhiv NDH, arhiv JNA o križnim putevima i logorima, o hrvatskom proljeću itd.
Srbija treba vratiti dokumentaciju odnesenu iz vukovarske bolnice, otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihova dostojnog ukopa.
Srbija treba, ističe HAZU, priznati hrvatski etnički integritet Bunjevcima. Od Srbije treba tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici jer bi se to moglo shvatiti kao dio političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini.
Srbija na svim nivoima treba javno i nedvosmisleno priznati hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik. Treba insistirati na odricanju Srbije od svojatanja i prisvajanja istorijskih dosega kulture s hrvatskih prostora te hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti.
Srbija treba priznati agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku.
Hrvatska i BiH
Hrvatska s BiH treba riješiti pitanje položaja hrvatskoga naroda. BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilnog utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava, napominje HAZU.
Hrvatima treba osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH.
HAZU ističe kako BiH treba priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i odbrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima, osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda, tj. treći entitet te odmah osigurati ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.
U dokumentu HAZU-a navode se i pitanja vezana uz ekološke i ekonomske probleme s navedenim državama, koje bi Hrvatska trebala riješiti u pregovorima prije ulaska tih država u EU.
