Gradska česma na Trgu Hercega Stjepana, koju je prije više od decenije poklonio gradu Novljanin Mirko Čeprnić, najčešće je na udaru vandala. Sa mermerne građevine nekoliko puta je lomljen vrh, pa ona više odavno nema prvobitni izgled i često je van funkcije.
Arhitekta Slobodan Popović je prije nekoliko godina izgradio zeleno ostrvo sa fontanom na Toploj, ali se dešavalo da djeca u nju sipaju deterdžent, pa voda zapjeni duž čitave saobraćajnice. Agencija je prije par godina pustila u rad javnu česmu na platou pored spomenika književniku Simu Matavulju, u Starom gradu.
Bronzani reljef lava je poklon hercegnovskog vajara Nikše Kosića, staro kameno pilo donacija porodice Radivoja Vukovića, a sredstva za izgradnju česme obezbijedio je Novljanin Rajko Milosavljević. No i ova česma više ne gasi žeđ.
U vrijeme austrougarske vladavine, a kasnije u gradu je bilo nekoliko javnih česmi, blizu mula i nekada Ferijalnog saveza, potom ispod stare apoteke na dnu stepeništa 28. oktobra, zatim česma kod pijace preko puta kafane Pod lozom, sada Stara kuća, koja nažalost više ne postoji. Ništa bolje od česmi nisu prošla ni izvorišta u gradu, na kojima danas stoji natpis "Zabranjeno za piće". Jedan od najpoznatijih izvora je Karača kaptiran u doba Turaka sa kojeg se do prije dvadesetak godina mogla piti voda nalazi se podno Kanli kule. Ovaj izvor – česmu u svojim zapisima pominje čuveni turski putopisac Evlija Čelebija, govoreći da u gradu postoji "pet takvih česmi".
“Iako je Stari grad sazidan u kamenu, njegove žile kucavice su u stvari vodeni tokovi. Glavni gradski Trg Nikole Đurković je nekada bila široka vododerina”, objasnila je Olivera Doklestić, inženjer hidrogradnje. Ističe da je samo u dijelu grada koje nosi naziv Savina bilo više od 20 izvora, zbog čega je tle bilo sklono klizanju, pa se veoma malo gradilo u ovom dijelu grada sve do zemljotresa 1979. godine.
Savinske vode su zbog snažnih tektonskih pomjeranja nakon zemljotresa promijenile vodotoke i pojavile se na drugim mjestima. Svojevremeno je napravljena kaptaža izvorišta na Toploj, podno crkvi Sv Spasa i Sv Đorđa, koja je bila pojilo za konje. Ni ova voda nije za piće. Podno kule Forte mare teče izvor čije se porijeklo ne zna. Kaptiran je 1979. godine i ta voda je do prije petnaestak godina bila za piće, a danas nije baš kao ni ona Karači.
