Projekat je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević istakla je da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu nedavno u dva slučaja utvrdio kršenje prava na suđenje u razumnom roku u postupcima pred Ustavnim sudom, što dovodi u pitanje djelotvornost ustavne žalbe kao pravnog lijeka:
“Utvrđeno je kršenje u postupcima koji su trajali duže od 3 godine i 7 mjeseci, odnosno 4 godine. Ovo je poseban problem ako se ima u vidu da je Ustavni sud sebi ukinuo rok za postupanje u predmetima, kao i da su pred tim sudom u radu još uvijek ustavne žalbe iz 2018.”
Gorjanc-Prelević je istakla da analiza koju je uradila HRA ukazuje i da nedostaje djelotvorno sredstvo za ubrzanje upravnih postupaka, te da je došlo do naglog pogoršanja ažurnosti sudova u posljednjih šest godina, pogotovo posljednje 2022. godine.
Ovo je treći izvještaj HRA o primjeni Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Prva analiza objavljena je za period 2008-2010, a druga od 2011-2015. godine.
Autorka izvještaja advokatica Darka Kisjelica pojasnila je da se sredstva za suđenje u razumnom roku ne mogu posmatrati bez uvida u ažurnost sudova.
U izvještaju se ističe da je priliv predmeta prošle godine, u odnosu na prosječan godišnji priliv od 2017. do 2022, povećan samo za jedan odsto, pa nesrazmjerno povećanje broja neriješenih predmeta od čak 35,7 % u odnosu na prethodnu godinu, odnosno od 27 % u odnosu na šestogodišnji prosjek, nije posljedica povećanog priliva predmeta.
“Cilj predviđen akcionim planovima za implementaciju Strategije reforme pravosuđa 2018-2020. nije postignut i može se konstatovati ozbiljno pogoršanje u rješavanju zaostalih predmeta”, navela je Kisjelica.
U izvještaju se ističe i da je povećanje broja starih predmeta (starijih od tri godine) najizrazitije u prošloj godini u odnosu na prosjek iz 2017. do 2022. i iznosi čak 40%.
“Od ukupnog broja podnijetih zahtjeva za ubrzanje postupka, 44 % je podneseno Upravnom sudu”, istakla je advokatica, dodajući da je u tom sudu podnošenje zahtjeva djelotvorno jer su provjereno dovodili do ubrzanog okončanja predmeta.
Izvještaj upućuje i na to da je padu ažurnosti doprinijelo i slabije upravljanje ljudskim resursima i predmetima u sudovima nego što je bio ranije slučaj.
Podnošenje zahtjeva za ubrzanje postupka je gotovo dvostruko učestalije nego ranije, a povećan je i broj tužbi za pravično zadovoljenje.
Nivo djelotvornosti usvojenog kontrolnog zahtjeva nije se povećao u odnosu na period 2011-2015, već je ostao isti i u 70 % ili u više od dvije trećine slučajeva ovo sredstvo ne dovodi do ubrzanja i okončanja postupka u roku od četiri mjeseca.
Međutim, obavještenje po kontrolnom zahtjevu da će predmet biti okončan u roku ili će biti preduzeta radnja je djelotvorno u visokom procentu od 78 % ili u skoro četiri petine slučajeva, najviše zahvaljujući uspješnosti pred Upravnim sudom.
Na nisku stopu uspješnosti ustavne žalbe, dodaje se u izvještaju, utiče i nedovoljno obrazlaganje takvih žalbi, jer je više od četvrtine (28 %) odbačeno zato što je pozivanje na povrede ustavnih prava bilo samo formalno bez navođenja utemeljenih razloga koji ukazuju na povredu ustavnog ili konvencijskog prava.
Gorjanc-Prelević i Kisjelica su problematizovale i pouzdanost statističkih podataka o radu sudova, koji ni do danas nije otklonjen.
Gorjanc-Prelević je podsjetila da je Vrhovni sud Evropskom sudu za ljudska prava svojevremeno dostavio netačne podatke na osnovu kojih je onda taj sud formirao zaključak o kontrolnim zahtjevima kao djelotvornom pravnom sredstvu i da je HRA na to upozorila 2016. godine.
“Danas je svima na raspolaganju vještačka inteligencija, a mi nismo u stanju već deset godina da osposobimo pouzdan statistički sistem u pravosuđu”, naglasila je Kisjelica.
Problem statistike u sudovima, međutim, izgleda neće biti skoro riješen. Iz Ministarstva pravde, ali i od predsjednika sudova, moglo se čuti da projekat koji je podržavao UNDP nije uspio, te da će se, umjesto novog informativnog sistema za sudstvo za sad nadograditi postojeći PRIS, koji je u praksi stvarao mnogo problema.
“Ponuđena rješenja su bila nikakva, posle toliko godina smo bili nigdje, pa je kao prelazno rješenje odlučeno da se nadogradi PRIS, a da se u međuvremenu nađe neko ko će taj softver uraditi kako treba”, pojasnila je predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović.
Suđenje u razumnom roku biće prioritet u Ustavnom sudu Sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović je potvrdila da je važno da se ne izgubi djelotvornost ustavne žalbe, te da su se na kolegijumu u Ustavnom sudu dogovorili da ustavne žalbe podnijete do 2020. godine budu prioritetni predmeti.
Njena koleginica Snežana Armenko je dodala da taj sud radi na tome da usmjeri praksu i ustvrdila je da je US radio ranije kako treba, da bi možda imali drugačiju situaciju. Ona je pohvalila odluku Vrhovnog suda da dosudi pravično zadovoljenje zbog predugog trajanja upravnog postupka, dok i dalje za ubrzanje takvih postupaka nema djelotvornog lijeka.
Njihov bivši kolega sada u penziji Miodrag Iličković je dodao da je problem u tome što sudstvo praktično nije grana vlasti i nema moć, te da sudije na to pristaju. Ocijenio je da su podaci iz izvještaja HRA poražavajući, te da u Ustavnom sudu nije problem u broju sudija, nego da je potrebna jaka stručna služba i obučeni savjetnici za podršku sudijama.
Advokat Dalibor Tomović je naglasio da pet godina nije izvršena odluka Ustavnog suda zbog neosnovanog lišenja slobode. “Tri vlade su odbile da izvrše tu odluku”.
“Država ne poštuje odluke sopstvenih sudova, i taj procenat je zabrinjavajući”, zaključio je Iličković.
Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Đanandrea Vila istakao je da organizacije građanskog društva igraju ključnu ulogu u podizanju nivoa vladavine prava u Crnoj Gori.
On je dodao da se nada da će predstojeći izbori 11. juna pomoći u rješavanju jednog od ključnih zahtjeva za napredak u pregovorima sa EU - imenovanja u pravosuđu.
Šef Pravnog odjeljenja u NVO Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) Ognjen Mitrović je rekao da projekat ima za cilj da podigne vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, ali i jačanje svijesti o jednakom pristupu pravdi:
“Donošenje sudske odluke u razumnom roku doprinosi opštoj pravnoj sigurnosti i podizanju nivoa vladavine prava”. On je objasnio i da su Cemi i HRA formirali monitoring tim koji je posljednje dvije godine pratio preko 300 ročišta u crnogorskim sudovima i najavio objavljivanje izvještaja o tome u narednim mjesecima.
Ministarstvo ne prati i ne analizira primjenu Zakona
U izvještaju HRA se ističe da Evropska komisija u izvještaju o napretku iz 2022. godine konstatovala da podaci o ukupnoj dužini trajanja postupka još uvijek nijesu dostupni, te da se statistički podaci o učinku pravosudnog sistema ne analiziraju i ne koriste u svrhe upravljanja i kreiranja politika, što potvrđuje negativne posljedice do kojih je doveo prekid Ministarstva pravde da prati i analizira primjenu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković je naveo da je izrada izvještaja o implementaciji Akcionog plana u završnoj fazi, te da su prepoznati problemi koji su istaknuti i u izvještaju HRA.
Dodao je da je započet rad na izradi Strategije o pravosuđu za naredni period. Zastupnica Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentina Pavličić navela je da je izvještaj HRA dobra polazna osnova predsjednicima sudova da unaprijede suđenje u razumnom roku.
“Finansijska odgovornost za zaštitu suđenja u razumnom roku mora proizvesti i profesionalnu odgovornost u sudovima”, istakla je ona.
Ocjenjuje da su tužbe za pravično zadovoljenje jednostavni predmeti, da mogu da se riješe za nekoliko sati. Povodom nalaza u izvještaju da je u određenom broju predmeta, iako odbijen, zahtjev za ubrzanje postupka ipak doveo do okončanja glavnog predmeta nekoliko dana prije donošenja odluke o odbijanju kontrolnog zahtjeva, istakla je da sud u Strazburu posmatra i da li je predmet držan do zakonskog roka za odlučivanje.
U pogledu podatka iz izvještaja da pred Upravnim sudom nema predmeta starijih od tri godine istakla je da to nije u potpunosti tačno: “Imamo predmet koji je pet puta bio pred Upravnim sudom i 15 godina se vodio spor, imamo predmete gdje je bilo i po 13 vještačenja”, ističe Pavličić.
U izvještaju HRA se ističe da pravna sredstva predviđena Zakonom o upravnom postupku za ubrzanje postupka kao što je žalba zbog ćutanja uprave ili prijava inspekciji ili nadzor hijerarhijski višeg organa, ne dovode do ubrzanja postupka.
Na povećanje broja neriješenih predmeta u Upravnom sudu, dodaje se, najviše je uticao povećani priliv predmeta, koji se u odnosu na period 2011-2015. godine utrostručio, tj. učetvorostručio 2022. godine, a zatim i pad broja sudija sa 16 na 11 u par godina.
Dodaje se da se Zaštitniku ljudskih prava stranke obraćaju zbog dugog trajanja kako sudskog tako i upravnog postupka. Zbog nedostatka djelotvornog sredstva za ubrzanje upravnog postupka Ombudsman je često jedini pravni put za ostvarenje tog prava.
Marina Perišić iz Kancelarije Ombudsmana kaže da je veće obraćanje građana toj instituciji zbog kršenja suđenja u razumnom roku.
“Imamo situacije da predmeti koji traju po 17 godina još nijesu okončani. I u ovoj godini smo se suočili sa predmetom iz 2006. godine, a do danas nije odlučeno. U pitanju je bio zahtjev za povraćaj poljoprivrednog zemljišta. Kad je punomoćnik stranke tražio uvid u predmet, iz podgoričke Uprave za katastar i državnu imovinu su rekli da ne mogu da nađu predmet, da je izgubljen, bez bilo kakvog obrazloženja…”.
Dodaje da je problem i izbjegavanje meritornog odlučivanja u upravnom postupku, već se predmet i dalje vraća po više puta prvostepenom organu, a obrazloženja nema ili su nepotpuna.
“I Upravni sud ne odlučuje meritorno, već takođe vraća, mi smo kroz praksu to vidjeli. Neophodan je efikasan sistem odgovornosti”, rekla je Perišić.
Njena koleginica Milica Bogojević ističe da Osnovni sud u Herceg Novom ne može sa postojećim brojem sudija u građanskom odjeljenju održavati rad (u tom sudu trenutno rade samo predsjednik suda i dvoje sudija), te “da organizacione mjere moraju biti adekvatne, jer su one očigledno uzrok odugovlačenja postupka”. Ona je naglasila da su Sudskom savjetu uputili dopis sa upitom zašto se sudije ne rasporede u taj sud.
Crna Gora i dalje u vrhu po broju sudija
U izvještaju HRA se podsjeća da je Crna Gora i dalje druga u Evropi po broju sudija u odnosu na broj stanovnika, odmah posle Monaka.
Ističe se da je broj sudija redovnih sudova opao od 2017. sa 257 sudija na 212 sudija u 2022, što je umanjenje od 17 % : “Broj sudija u 2022. godini je manji za nešto preko petine (21 %) od broja koji je predviđen Odlukom o broju sudija u sudovima”.
Dodaje se da od 21 suda opšte nadležnosti, samo dva rade u punom kapacitetu. Broj sudija koji nedostaje kreće se od jedan do pet.
Zaključuje se da, iako je priliv predmeta od 2017-2022. bio manji za 11 % nego u prethodnom periodu, nepopunjenost sudijskih mjesta, pogotovo u 2021. i 2022. godini od oko 20 % doprinijela je padu svih pokazatelja ažurnosti.
U izvještaju Kisjelica navodi i da zastoj u radu sudova zbog epidemije COVID-19 i štrajka advokata nije imao vidljiv uticaj na pogoršanje ažurnosti u radu sudova, naprotiv, za te dvije godine došlo je do smanjenja broja novih predmeta (priliva).
Ipak, predsjednica Osnovnog suda u Podgorici, Željka Jovović, je istakla da je u tom sudu za vrijeme štrajka bilo odloženo 3.100 ročišta.
Umjesto u sudnici umalo sudili na Pravnom fakultetu
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović je, govoreći o entuzijazmu kojim taj sud pokušava da riješi problem odugovlačenja postupaka, navela primjer da su prilikom jedne od mnogih lažnih dojava o postavljenoj bombi u tom sudu, umjesto u sudnici, suđenje umalo održali na Pravnom fakultetu.
Ispričala je da su dva svjedoka tog jutra došla iz Holandije na zakazani pretres, ali kako je sud morao biti evakuisan, a oni negodovali navodeći da više nikada neće doći, došla je na ideju da se suđenje održi na katedri Pravnog fakulteta u Podgorici. Sve je bilo organizovano za početak suđenja, ali je policija u međuvremenu javila da suđenje ipak može da se održi u sudnici.
“Mislim da su sudije zaista posvećene, a neka nadležni rade svoj posao i pomognu nam da budemo efikasniji”, istakla je Jovović.
Ona je pojasnila da Sudski savjet, između ostalog, ne odgovara na njene molbe da se što prije izaberu nedostajeće sudije tog suda:
“Imam 700 neraspoređenih predmeta, koje sada treba da ih dam sudijama koji već u radu imaju po 300 predmeta, dok Sudski savjet odbija da mi odgovori hoćemo li dobiti nove sudije”, pojašnjava predsjednica OS u Podgorici.
Pešić: Stranke zloupotrebljavaju postupke
Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić ocjenjuje da je analiza osvijetlila sve sporne tačke i da podržava sve njene preporuke. Kaže da bi Upravnom sudu s postojećim prilivom predmeta trebalo još 50 sudija da bi bili efikasni.
Pojašnjava da pojedine stranke zloupotrebljavaju podnošenje tužbi u predmetima zbog neostvarenog prava na slobodan pristup informacijama kako bi došli do troškova postupka. Kaže da se radi o zatrpavanju administracije zahtjevima na koje nije moguće odgovoriti u predviđenom roku, dok istovremeno zakon ne predviđa ništa da spriječi da takvo ponašanje neopravdano optereti sudove.
Dodaje da je gotovo polovina predmeta zbog ćutanja administracije (12.000), od čega je u 8.000 njih u pitanju “zloupotreba”.
“Gotovo sve zahtjeve su podnijele samo tri NVO. Zakonom o slobodnom pristupu informacijama treba zabraniti zloupotrebu, kao što su uradili u nekim drugim državama”, naveo je Pešić.
Dodao je da ne misli na MANS, i da se njima zahvaljuje na tome što su povukli skoro 4.000 podnijetih zahtjeva za održavanje rasprave.
Pešić je naveo da je pokrenuo proceduru povećanja broja savjetnika u tom sudu, ali da to ne može da se ostvari prije jeseni.
Istakao je da su i predmeti u vezi restitucije gorući problem, jer se tiču starih predmeta, i rekao da je dao uputstvo sudijama da nastoje da sve takve predmete, a 1. marta ih je bilo 137, riješe meritorno do 31. jula.
