Baza u Mađarskoj: Te zemlje dijele tri aviona C-17, a svaka zemlja ima pravo na određeni broj sati letenja. Borč (Borch) tvrdi da su zvaničnici MORH-a dogovorili da hrvatski piloti godišnje lete između 45 i 60 sati na tom avionu. Avioni su smješteni u mađarskoj vojnoj bazi Papa. Kada je projekt zapao u financijske teškoće, SAD je od partnera zatražio sufinanciranje obuke pilota i posade. Sat leta aviona stoji 10.000 eura. To znači da bi Hrvatska godišnje samo sate letenja svojih pilota u tom projektu platila između 450 i 600 hiljda eura. Iako tvrdnje čelnika NAMA-e govore da su pregovori s Hrvatskom daleko odmakli, MORH o projektu zasad ćuti. Ulazak Hrvatske u taj NATO-ov projekt veliko je iznenađenje jer su proteklih godina u MORH-u tvrdili da je to preskup projekt koji ne mogu financirati. Stoga je modernizovan transportni avion- Antonov An-24 kako bi se u slučaju potrebe iz Avganistana mogli izvući hrvatski vojnici. Prije godinu dana obavljen je uspješni probni let prema Kabulu.
Pritisak Amerikanaca: MORH u proračunu jedva ima novca za pokrivanje redovnih aktivnosti, a Vlada je na jedvite jade nedavno dala garancije za nastavak projekta oklopnog vozila. Cijela situacija je posebno zanimljiva jer se u Dugoročnom planu razvoja spominje modernizacija "Antonova", a nema govora o novom transportnom avionu. Stoga pojedini analitičari smatraju da je Hrvatska u taj projekt ušla na pritisak Sjedinjenih Država, koje su našim zvaničnicima pojasnile da kao članica NATO-a mora prihvatiti i određene obaveze.
