Na tvrdnje iz resornog ministarstva kako su kontrole hrane svakodnevne i niko ozbiljan ne bi dopustio ugrožavanje potrošača, Nemet uzvraća kako ni on ne tvrdi da je riječ o zdravstveno neispravnom mesu. Naprotiv, vjerovatno zadovoljava sve organoleptičke kriterijume, dovoljne inspekciji, poput boje i mirisa. No, umjesto pet, kad bi se kontrolisalo i 30-ak raznih parametara za podrobnije utvrđivanje zdravstvene ispravnosti i kvaliteta mesa i mesnih proizvoda na policama, sigurno bi se, tvrdi on, uvelo više reda na tržištu. Na primjer , kad je u pitanju smrznuto meso, Hrvatska, kaže, toleriše i junetinu stariju od četiri i svinjetinu stariju od godinu dana.
Određenim aktima, koje je država dužna da donese, ali nema političke volje, taj bi se rok mogao smanjiti što im EU ne može zabraniti, tvrdi Nemet. Trenutno proizvođači prema zakonu nisu dužni navesti godinu klanja, pakovanja i zamrzavanja mesa, već samo preporučeni rok trajanja, koji je za zamrznuto meso godinu, a za svježe tri dana.
– Uvjeren sam da kad bi na deklaraciji zamrznutog mesa moralo stajati da je junetina koju jedemo stara tri godine i uvezena iz Čilea, nitko je ne bi kupio, čak ni po nižim cijenama – kaže Nemet, i podsjeća na aferu od prije nekoliko godina kada je uvezeno zamrznuto meso iz Brazila i deklarsano kao svježe s rokom upotrebe od 180 dana jer je tretirano inertnim plinom.
