U pratnji Josipovića bili su vukovarsko-sremski župan Božo Galić i vukovarski gradonačelnik Željko Sabo.
Na Memorijalnom groblju žrtava u Vukovaru danas je, u organizaciji Udruženja roditelja i porodica zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branilaca "Vukovarske majke", na svaki grob poginulog pripadnika odbrane Vukovara položeno cvijeće i upaljene svijeće.
Josipović će, kao i ostali najviši državni zvaničnici i brojni građani sjutra biti u Koloni sjećanja, pet i po kilometara dugom putu od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja gdje će državne i druge delegacije položiti vijence i paliti svijeće, nakon čega će se u tamošnjoj crkvi služiti misa zadušnica.
Iako je Sabo, kao i brojni veteranski aktivisti, pozvao generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, koje je juče haški sud oslobodio krivice za zločine u "Oluji", oni se, barem Gotovina, sjutra neće pojaviti.
Gotovina je novinarima rekao da nije siguran da će sjutra ići u Vukovar, ali da ima prilike da u narednim danima ode i pokloni se žrtvama i saborcima.
U Vukovaru sjutra neće biti ni predstavnika Srba iz Hrvatske, što je Tanjugu danas potvrđeno iz Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća opština.
Milorad Pupovac, predsjednik SNV kao najviši organ srpske manjinske samouprave u Hrvatskoj i Dragan Crnogorac kao predsjednik ZVO, asocijacije opština na području dvije istočne županije u kojima žive Srbi, potpisali su prije nekoliko dana izjavu sjećanja povodom godišnjice stradanja i patnji građana Vukovara i svih drugih građana Hrvatske stradalih 1991. i 1992. u kojoj ih se sjećaju s dubokim pijetetom i saosjećaju s njihovim najbližima.
U izjavi se poziva na utvrđivanje sudbine nestalih i poziva na nepristrasno i pravedno procesuiranje nekažnjenih zločina, bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava.
U samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci takođe su prije nekoliko dana najavili da nema političkih odluka o prisustvu šefa Vojislava Stanimirovića i drugih rukovodilaca stranke sjutrašnjem skupu.
Pad Vukovara obilježava se i u Zagrebu gdje su duž ulice grada Vukovara u Zagrebu u dužini od devet kilometara zapaljene svijeće. Kod Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog zapaljene su svijeće u obliku slova V i krsta uz veliku svijeću.
Kod tog krsta je predviđena molitva i kraći program u kojem će učestvovati hrvatski dramski umjetnici.
Odluku o proglašenju 18. novembra Danom sećanja donio je hrvatski Sabor 1999. godine, odlučivši da se svake godine dostojanstveno i primjereno oda počast svim učesnicima obrane grada.
Bitka za Vukovar počela je 25. avgusta i trajala do sloma odbrane grada - 18. novembra 1991. godine, kada su grad zauzeli pripadnici bivše JNA i srpski dobrovoljci.
Prema hrvatskim podacima, do sloma odbrane Vukovara poginula su 1.624 lica, a ranjeno ih je više od 2500 svih nacionalnosti.
Zarobljeno je oko 5.000 vojnika i civila, a iz grada je moralo otići oko 22.000 lica, najvećim brojem Hrvata.
IZVOR: TANJUG, B92
