Ministarstvo nauke i prosvjete Hrvatske, kao predlagač zakona, najavljuje da će o jeziku odlučivati Savjet sastavljen od 14 stručnjaka. Takođe, prema riječima ministra nauke i prosvjete Radovana Fuksa, „zakon nije puristički, već treba da obezbijedi razvoj jezika u skladu sa vremenom i svim društvenim okolnostima”, prenosi Al Džazira.
Prema Fuksu, njime se „utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj upotrebi hrvatskog jezika i osigurava se sistematska i profesionalna briga o jeziku, privatna komunikacija nije regulisana“.
Zakon, koji je izrađen na inicijativu Matice hrvatske, trebalo bi da stupi na snagu do kraja godine.
Prema nacrtu, koji će biti u javnoj raspravi do kraja mjeseca, hrvatska Vlada će osnovati Savjet za hrvatski jezik, sastavljen od predsjednika i 14 stručnjaka za hrvatski jezik. To će biti koordinaciono i savjetodavno tijelo, rekao je Fuks.
„Sajvet će brinuti o hrvatskom jeziku, promovisati kulturu hrvatskog jezika u službenoj i javnoj upotrebi, brinuti i baviti se pitanjem zaštite bogatstva hrvatskog jezika“, objasnio je on.
Novi korak napred u razvoju i očuvanju jezika
Zakon obavezuje Vladu da u roku od dve godine donese Nacionalni plan hrvatske jezičke politike sa listom prioritetnih ciljeva i mjera. Državni organi će biti u obavezi da angažuju lektore kako bi službeni akti na nacionalnom i evropskom nivou bili jezički regulisani, između ostalog, navodi se u prijedlogu zakona.
Zakon se nameće kao novi iskorak u opstanku i razvoju hrvatskog jezika i treba ga shvatiti kao zalog za očuvanje jezika u budućnosti“, rekao je Fuks.
Komunikacija među građanima, kao i u umetničkom izražavanju, ostaje takva kakva jeste, odnosno sloboda nije ograničena, naglasio je ministar. On je dodao da zakon donosi neka pravila u pogledu nastave u obrazovnoj vertikali iz vrtića, osnovnih škola i fakulteta u kojima bi se djeca trebalo učiti na hrvatskom standardnom jeziku, uz slobodnu upotrebu dijalekata i idioma kod kuće.
Takođe, rečeno je da hrvatska Vlada treba da se pobrine da se hrvatski jezik uči među Hrvatima koji žive van granica Hrvatske. Predstavnici države koriste hrvatski jezik i u inostranstvu, rečeno je, ali samo uz obezbijeđen prevod.
Komunikacija s EU na hrvatskom jeziku
Javna obavještenja i promotivne poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, a višejezična obavještenja, uključujući sadržaj saobraćajnih i turističkih znakova, prvo se štampaju na hrvatskom jeziku. U sinhronizaciji filmova na stranom jeziku i pozorišnih predstava hrvatski dijalekatski idiom može se koristiti i iz umjetničkih razloga.
U kontaktima sa institucijama EU i u međunarodnim kontaktima Hrvatska se predstavlja na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom. U opravdanim okolnostima mogu se koristiti i drugi strani jezici, piše u nacrtu zakona.
Hrvatski građani imaju pravo da podnose peticije Evropskom parlamentu i peticije Evropskom ombudsmanu na hrvatskom jeziku, te da se na hrvatskom jeziku obraćaju institucijama i savjetodavnim tijelima EU i na njemu dobiju odgovor.
