Parlamentarnoj i ustavnoj krizi, koja je započeta krajem decembra, neustavnom odlukom Ustavnog odbora o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović, ne nazire se kraj. Parlament je u blokadi, a iz opozicije poručuju da neće dozvoliti održavanje sjednica do ispunjenja više puta ponovljenih zahtjeva. Vlast, s druge strane, optužuje opoziciju za opstruiranje usvajanja Budžeta.
Odgovori na niz otvorenih pitanja u vezi sa stravičnom tragedijom koja je zadesila Cetinje i pogodila čitavu zemlju 1. januara, čelnicima bezbjednosnog sektora, očito, nijesu ni na kraj pameti.
Termin održavanja nastavka sjednice Skupštine opštine Budva, nije usaglašen ni na juče održanoj sjednici Vlade, budući da je po drugi put odbijen prijedlog ministra javne uprave Maraša Dukaja da sjednica bude nastavljena 23. januara.
O načinima za prevazilaženje ustavne i parlamentarne krize, skandaloznom ponašanju čelnika bezbjednosnog sektora povodom masakra na Cetinju, drugog za samo dvije i po godine, te aktuelnim i potencijalnim krizama vlasti na lokalnom nivou, za Portal Analitika govori poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore, Oskar Huter.
Antievropske perjanice koriste sve mehanizme kako bi opstruirale EU put
Sagovornik Analitike ističe da su poruke ohrabrenja i podrške, od strane komesarke EU za proširenje Marte Kos očekivane i u saglasju sa njihovim djelovanjem s ciljem da Crna Gora zatvori pregovaračka poglavlja sa EU do 2026. godine.
„Takođe, komesarka je potvrdila i ono na što već izvjestan period ukazujemo, a to je da Crna Gora ima istorijsku šansu i da „nema vremena za gubljenje“ na putu ka EU“, podvlači Huter.
25Ukazuje da upravo antievropske perjanice parlamentarne većine koriste sve mehanizme kako bi opstruirale naš EU put i tako pored ispunjenja svojih programskih načela zadovoljile i nalogodavce iz susjedstva.
„Nemam dilemu da je Marta Kos dobro upoznata sa ukupnim antievropskim djelovanjem prvaka parlamentarne većine i da se njeni stavovi podudaraju sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom koja se jasno odredila u odnosu na vođu parlamentarne većine Andriju Mandića ali jednako tako cijenim i vjerujem u dobre namjere komesarke koja se opredijelila da prvo posjeti Crnu Goru i optimistički djeluje na sve relevantne političke pa i nepolitičke strukture u Crnoj Gori kako bi oni koji do svog cilja idu nekim drugim stazama ipak ostali u manjini i bili osujećeni u svojim antievropskim i anticrnogorskim naumima“, izričit je Huter.
Kako napominje, predstavnici opozicije su i pored toga nakon održane Posebne sjednice detaljno upoznali komesarku sa pučističkim akcijama parlamentarne većine kao i veoma jednostavnim izlaskom iz parlamentarne krize ukoliko to zaista jeste njihov cilj.
„Ne sumnjam da u parlamentarnoj većini ima i onih koji zaista žele izlazak iz ove pat pozicije, ali osim želje je potrebno i da se suprotstave onima koji svoje političko djelovanje zasnivaju na čerečenju Ustava, nepoštovanju zakona, nepoštovanju državnih simbola, nepoštovanju Crne Gore“, kategoričan je Huter.
Umjesto izvinjenja komesarki treba se pozabaviti izjavama iz bliske prošlosti
Neprisustvovanje Posebnoj sjednici na kojoj se evropska komesarka obratila crnogorskim poslanicima, parlamentarna većina iste večeri iskoristila je kako bi opoziciju optužila da je antievropska. Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović uputio je javno izvinjenje komesarki Kos, ustvrdivši kako ju je lider DPS-a Danijel Živković optužio da govori neistine.
Huter podvlači da je veoma teško bilo kome servirati priču o opozicionom antievropskom djelovanju.
„Naročito ako znamo da pripadam partiji koja je svojim djelovanjem zacrtala, utabala i uradila jako puno da se dobar dio tog i takvog puta savlada. I sa pozicije vlasti, ali i kao opozicija nijesmo dozvolili da se sa našeg EU puta skrene“, napominje sagovornik Analitike.
Sa druge strane, kako ukazuje,ima i onih koji bi se danas, možda, najradije odrekli svojihantievropskih i anticrnogorskih činjenja i nečinjenja.
„Upravo jedan od takvih je i doskorašnji ministar vanjskih poslova Filip Ivanović kojeg jedan od njegovih koalicionih partnera naziva „obožavanim čedom crkve“, koji naše članstvo u NATO smatra amoralnim. Kako već istakoh sa ovakvim perjanicama parlamentarne većine koje govore o ukidanju NATO pakta, odnosno o „iščlanjivanju Crne Gore“ iz ovog vojnog saveza je degutantno polemisati o (anti)evropskim vrijednostima“, podvlači Huter.
Prema njegovim riječima, za početak, umjesto izvinjenja bilo kome, bilo bi nužno da se, kako navodi,pozabave svojim izjavama iz bliske prošlosti i makar se pokaju u tim odajama đe ih, kako napominje, od milošte čedom nazivaju.
Većina radi po diktatu čovjeka koji ima rezervnu domovinu i pozivao je ratne drugove na krvoproliće
Huter ukazuje da se u medijima često govori o blokadi, bojkotu ili opstrukciji parlamenta usljed Ustavnog puča parlamentarne većine.
„Takvi navodi iziskuju preciznije objašnjenje. Opozicija će biti istrajna u namjeri da se ne dozvoli gaženje Ustava“, naglašava Huter.
U tom pravcu je, kako dodaje, i usmjereno opoziciono djelovanje i jedinstvo, kako bi parlamentarna većina stvari vratila u pređašnje stanje.
„Želimo da se što prije vratimo redovnim obavezama i da se riješi parlamentarna kriza, ali preduslov je da parlamentarna većina poništi odluku koju su donijeli na Ustavnom odboru, ili da se Ustavni sud izjasni o ponašanju parlamentarne većine“, poručuje Huter.
Kaže da o najavljenim disciplinskim mjerama vojvode Mandića ne razmišljaju.
“Ustav se mora poštovati i bili u vlasti ili opoziciji nećemo nikome dozvoliti da urušava državni pravni poredak”, kategoričan je Huter.
Naglašava i da su zlonamjerne i neistinite tvrdnje da opozicija ne želi čuti mišljenje Venecijanske komisije.
“Naprotiv, tražili smo mišljenja od relevantnih institucija pa i VK i dok smo vršili vlast i ta mišljenja poštovali za razliku od onih koji se danas na njih pozivaju”, podvlači Huter.
Ističe kako su potpuno saglasni da se vlast obrati Venecijanskoj komisiji, uvjereni da će ista potvrditi da je Ustavni odbor djelovao izvan svojih nadležnosti.
“Time, ipak, nećemo dozvoliti da se u iščekivanju odgovora sa ove relevantne adrese ruši Ustav Crne Gore. Gospoda iz parlamentarne većine imaju mogućnost da povuku neustavnu odluku i odmah nastavimo sa radom parlamenta, kako ne bismo gubili dragocjeno vrijeme i usporavali naš evropski put”, poručuje Huter.
Svjesni su, kaže, činjenice da to nije u interesu Mandića i njegovih poslušnika, pa, kako podvlači, i ne očekuju rasplet u tom pravcu.
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na kritike premijera upućene opoziciji, povodom neusvajanja Budžeta.
“Priča kojom Spajić uznemirava cjelokupnu crnogorsku javnost, a naročito penzionere je politikanska i istinita taman onoliko koliko je ispravan kalkulator Evrope sad ili da će stići milijarda eura investicija iz Japana ili da će Crna Gora u junu 2023. da bankrotira ili da će minimalna plata u Crnoj Gori biti 700 eura i tako redom možemo nabrajati. Sve neistine kojima nas bombarduje Spajić bismo i mogli podnijeti, ali je žalosno kada to sve stiže sa mjesta premijera Crne Gore”, naglašava Huter.
Kako ističe, da bi neko bio kredibilan faktor i evropski ili bilo čiji partner, prije svega, mora poštovati najvažniji pravno-politički dokument svoje države.
„Parlamentarna većina se ponaša antievropski i suprotno pozitivnim evropskim praksama. Sve što rade, rade po diktatu čovjeka koji ima rezervnu domovinu, koji je, ne tako davno, pozivao ratne drugove na krvoproliće. Evo mu prilika da ih sada pozove da u sklopu akcije MUP-a otkopaju oružje i predaju ga đe treba ukoliko nam istim ne želi prijetiti tamo đe nakon izbornih procesa ne zadovolji svoje političke apetite“, izričit je Huter.
Sagovornik Analitike ukazuje na apsurd da o EU integracijama govore oni koji skupštinskim odborom mijenjaju Ustavni sud i koji nam, navodi Huter, umjesto da zastupaju poštovanje vladavine prava nameću devizu da je demokratija vladavina većine.
„Pitam se, da li promoteri tiranije žele u EU uvesti takve prakse“, dodaje on.
Kako napominje, najave da ćemo u prošloj godini zatvoriti 10 poglavlja svele su se na četiri poglavlja i na kraju smo dobili tri zatvorena.
„Bez obzira na to što je premijer bio svjestan da će odluke koje je šef parlamentarne većine namjerio da realizuju nas udaljiti od EU puta ipak se potčinio zlokobnim naumima četničkog vojvode i narušio dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, državom koja je naš dokazani prijatelj, a uz to je i članica EU“, podsjeća sagovornik Analitike.
Targetiranje potvrda da čelnici bezbjednosnog sektora nijesu u stanju da valjano rade posao
Poslanik DPS-a nedavno je i sam uputio niz konkretnih i nedvosmislenih pitanja rukovodiocima bezbjednosnog sektora i Upravi policije povodom tragedije na Cetinju, ali su odgovori i ovoga puta izostali.
Huter ističe da je bezbjednosni sektor u potpunom rasulu, što, kako navodi, nije slučajno.
„Jake države, nezavisne države imaju jaki bezbjednosni sektor. Bezbjednost i sigurnost građana bi trebalo da je prioritet svih prioriteta“, podvlači Huter.
Sagovornik Analitike podsjetio je samo na neke detalje.
“Oko fotelje direktora policije je bio pravi rat između konstituenata parlamentarne većine, Demokrata i PES-a. Izvjestan period je na toj poziciji bio čovjek koji nije uživao povjerenje ni ministra unutrašnjih poslova, ni premijera“, napominje Huter.
Kako dodaje, direktor policije se tri puta nezakonito smjenjuje i isto toliko puta vraća na tu poziciju, dok se njegovi pomoćnici tri godine nalaze u statusu v.d.
„Izvještaj o radu direktora ANB ne dobija podršku nadležnog skupštinskog odbora. Ministar odbrane, pred očima domaće i međunarodne javnosti, ratuje sa načelnikom generalštaba. Ministar unutrašnjih poslova je prijetio premijeru krivičnim prijavama“, podsjeća Huter.
Kako ukazuje, ljude ubijaju ispred škola, sportskih objekata, u svojim dvorištima, na najprometnijim raskrsnicama u državi, kriminalci ne dozvoljavaju održavanje sjednica u lokalnim parlamentima.
Za ubicama se, kako kaže, traga danima, a još jedna tragedija na Cetinju, naglašava Huter, već je posebna priča.
„I što smo dobili, video spotove u kojima se promovišu nova vozila sa ćiriličnim ili latiničnim natpisom, brigu oko odsjaja naočara u objektivu kamere ili lažne fotografije saosjećanja prema žrtvama“, podvlači poslanik DPS-a.
Kako ističe, targetiranje studenata i optužbe da iza protesta stoje utamničena lica koja bi, kako kaže, po svim pravilima morala biti odsječena od uticaja van zatvorskih zidina, dodatno nam potvrđuju da čelnici bezbjednosnog sektora nijesu u stanju da rade valjano svoj posao.
„Ovim putem apelujem na premijera da za čelnike bezbjednosti formira još nekoliko novih ministarstava kako bi isti bili zbrinuti, a da na ove značajne funkcije postavi one koji će omogućiti građanima Crne Gore sigurnost i bezbjednost kako ne bi cijelo društvo bilo talac pohlepe i nezajažljivih apetita pojedinaca“, poručuje Huter.
Zabrinjava grčevita odbrana fotelja po cijenu krvi
Upitan kakva su njegova očekivanja kad je riječ o funkcionalnosti podgoričke vlasti, budući da je netrpeljivost među konstituentima već sada više nego očigledna, te kako komentariše dešavanja u Budvi, Huter napominje da su konstituenti aktuelne parlamentarne većine nakon svih izbornih procesa đe nijesu mogli formirati vlast djelovali destruktivno, nasilnički (Šavnik, Andrijevica, Budva...).
„Podsjetiću da je DPS nakon svih izbornih procesa, i gdje je bio zadovoljan i gdje nije ostvario očekivane izborne rezultate, dozvolio da se mirno sprovede tranzicija vlasti. Sjetimo se izbora u opštini Tuzi đe je jedan glas bio odlučujući, ili parlamentarnih izbora na državnom nivou đe je razlika bila u hiljadu i kusur glasova, predsjedničkih kada je iste večeri predsjednik Đukanović čestitao pobjedu protivkandidatu“, podsjeća sagovornik Analitike.
Ukazuje da nam sve to govori i o civilizacijskim razlikama između aktuelne većine i DPS-a.
„Ono što zabrinjava je ovakav pristup đe se grčevito i po cijenu krvi brane fotelje i đe se ucjenama, prijetnjama i raznim špekulativnim radnjama dolazi do nekakvih privremenih dogovora i instant promjene već javno iznesenih stavova kao što je bio slučaj u Podgorici“, upozorava Huter.
Prema njegovim riječima, za očekivati je da će parlamentarna većina učiniti sve ali baš sve da do izbora ne dođe već da prinudnim upravama i raznim marifetlucima spriječi volju građana, a tosu nam, kako kaže,već dokazali u više navrata.
Naš sagovornik kratko se osvrnuo i na odluku Vlade kojom je odbijen prijedlog ministra javne uprave Maraša Dukaja da nastavak konstitutivne sjednice bude zakazan za 23. januar.
„Što se tiče (ne)zakazivanja śednice SO Budve prognoziram da Vučić ni na popravnom ispitu neće “rešiti Budvu” iako su njegovi emisari posjećivali spuške pritvorenike. Ono što na kraju želim istaći je da je uloga i obaveza DPS, državotvorne stranke, da ne dozvoli realizaciju rušilačkih političkih i svakih drugih akcija koje dolaze sa pozicija vlasti naročito da spriječi gaženje i rušenje Ustava Crne Gore. To je potvrđeno i tokom posljednjeg zasijedanja Skupštine kada opozicija, zajedničkim djelovanjem, nije dozvolila destrukciju pravnog poretka Mandića i družine“, zaključuje Huter.
