Zavod za školstvo Crne Gore pripremio je radnu verziju izbornog programa medijske pismenosti za osnovnu školu, koji do sada nije postojao, i očekuje se da ga biraju đaci u trećem ciklusu, VII-IX razreda, od školske 2022/2023. godine. Ovaj predmet je kao izborni aktuelan u srednjoj školi, odnosno samo u gimnazijama, što pojedini stručnjaci kritikuju i poručuju da nadležni ovu temu ne tretiraju kako bi trebalo.
Iz Zavoda odgovaraju da će u tom segmentu poboljšati stanje. Pominju, između ostalog, da će unaprijediti izborni predmet za gimnaziju i da bi taj program mogle koristiti i srednje stručne škole.
Kroz medijsku pismenost, između ostalog, uče se đaci kako kritički da sagledaju sadržaj koji plasiraju mediji, ali i prepoznaju lažne vijesti.
"Zavod za školstvo predlaže i da se izrade međupredmetni programi za osnovnu školu i gimnaziju koji bi se izučavali u više predmeta u slobodnom dijelu kurikuluma i na taj način izbjegao rizik da ga ne izučavaju svi učenici, budući da su izborni predmeti stvar interesovanja učenika", naveli su za Pobjedu.
Najavljuju da bi međupredmetni programi za osnovnu i srednju školu, kao i unaprijeđena verzija izbornog predmeta za gimnaziju, mogli biti završeni do početka juna sljedeće godine.
Prema aktuelnim programima, gimnazijalci drugog ili trećeg razreda izučavaju ovaj predmet dva časa sedmično. Statistika pokazuje da je 2017/2018. godine ovaj predmet izabralo 60 đaka, a školske godine koja je u toku - 149.
Problemi
"Danas taj predmet više služi za popravljanje prosjeka ocjena učenika nego za upoznavanje uloge medija, ali i društvenih mreža, i kritičko promišljanje koje bodilo prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija", smatra koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Damir Nikočević.
Svojevremeno je, kaže on, posebno zabrinjavajući podatak bio pad interesovanja učenika za ovaj predmet sa 257, koliko ih je bilo u školskoj 2011/2012, na 60 u školskoj 2017/2018. godini.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kaže da ohrabrujući signali i poruke stižu iz Zavoda za školstvo. Oni su, ističe Nikolić, dali pozitivno mišljenje u odgovoru na inicijativu o uvođenju izbornog predmeta medijska pismenost u sve osnovne i srednje škole. Ta inicijativa je potekla od Instituta za medije i neformalne koalicije za medijsku pismenost - tijela sastavljenog od predstavnika Zavoda za školstvo, Univerziteta Crne Gore, profesora medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori, stručnjaka za ovu oblast, novinara i NVO sektora.
Instutut za medije, uz podršku Ambasade Britanije u Podgorici, finalizuje rad na pripremi nastavnog programa iz medijske pismenosti za osnovne škole, a u planu je i izrada priručnika za nastavnike/ce.
"Medijskoj pismenosti država po prvi put strateški pristupa, kroz kreiranje politka za ovu oblast i ona će biti dio medijske strategije koju priprema radna grupa Direktorata za medije. Institut za medije vjeruje da je ovo prilika da se osmišljenim politikama iz medijske pismenosti dugoročno planira i radi na podizanju kritičke svijesti građana/ki, na prevenciji širenja dezinformacija, govora mržnje, na promovisanju kulture dijaloga i tolerancije i na većoj onlajn bezbjednosti građana/ki", istakla je Nikolić.
Uključeno samo 30 odsto srednjoškolaca
Podsjeća da medijsku pismenost za sada imaju priliku da biraju kao izborni predmet samo učenici/ce gimnazija u Crnoj Gori, što je oko 30 odsto ukupnog broja učenika/ca srednjih škola. U srednjim stručnim školama i u osnovnoj školi predmeta nema, ali entuzijastički pojedinci, uz podršku uprava škola, često sprovode različite aktivnosti koje doprinose većem medijskom opismenjavanju učenika/učenica.
"Tako se sadržaj koji podstiče razvoj kritičkog mišljenja nalazi na margini obrazovnog sistema i zavisi od dobre volje pojedinaca u prosvjeti koji su prepoznali njegov značaj i motivisali učenike/učenice da izučavaju ovaj predmet", rekla je ona.
Slaba promocija
Nikočević iz CGO kaže da su manjak udžbenika, pitanje norme, i nedovoljna promocija predmeta neki od razloga koji su doveli do marginalizacije ovog nastavnog predmeta.
Dodaje da je nizak indeks medijske pismenosti, koji konstatuje i Fondacija za otvoreno društvo, jasan ukazatelj nedostatka strategije u toj oblasti, neprepoznavanja značaja ovog pitanja od institucija, ali i akademskih ustanova.
"Veoma je važno da se sve aktivnosti u domenu medijske pismenosti intenziviraju kako bi se mladima pružila prilika da dobiju znanja i vještine koje će im pomoći da vrijednosno valjano formiraju stavove", poručuje Nikočević.
Kako je zaključio, medijska pismenost još nije zaživjela u školama.
Iz Zavoda poručuju da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo značenje. U smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta. Prema njihovim riječima, usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, te pojave društvenih mreža koje omogućavaju direktan kontakt sa drugima bez medija kao posrednika, imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije. Smatraju da je važnost zauzimanja kritičkog stava prema informacijama koje mediji pružaju veoma važna.
Izazov za čitav obrazovni sistem
"Nezavisno od vrste medija, od toga da li je riječ o tradicionalnim medijima ili ne, elektronskim ili ne, spin, lažna vijest, polovične informacije, iskrivljene informacije, opasnosti su koje realno vrebaju ne samo mlade iz Crne Gore, već zapravo čitav svijet. Dodatno, čak i u situacijama kada su preneseni podaci potpuno tačni, uređivačka politika, što je potpuno legitimno, ima pravo da ih obradi u skladu sa onim što ona smatra kvalitetnim. A percepcija kvaliteta se opet razlikuje od jednog medija do drugog. Tu opet dolazimo do potrebe poznavanja konteksta u kome rade mediji, kao i potrebe za samoregulacijom", navode oni.
U takvom ambijentu, kako dodaju, jasno je da ne samo porodica već čitav obrazovni sistem ima dodatnu odgovornost da pomogne mladima u razlučivanju šta je prava informacija, te u prepoznavanju procesa u kome svoje viđenje svijeta grade na osnovu viđenja nekog drugog.
Mladi slabo vjeruju medijima
Mladi, ističe Nikočević, slabo vjeruju medijima, na što ukazuje i njihova i FES-ova „Studija o mladima u Crnoj Gori 2018/19“. Na skali od jedan do pet, gdje jedan predstavlja potpuno nepovjerenje, a pet potpuno povjerenje, mediji su se našli u dnu liste sa prosječnom ocjenom 2,27. Smatra da to opominje na važnost medijske pismenosti, ali i na činjenicu da mediji ne uspijevaju da dopru do mladih.
CGO, kaže Nikočević, tradicionalno kroz svoje forume medijske pismenosti unapređuje znanja i vještine mladih kroz širok spektar teorijskih i praktičnih znanja o medijskoj pismenosti, sa fokusom na društvene mreže i razotkrivanje lažnih vijesti.
"Programi CGO-a adresiraju tehnike i načine provjere informacija, ali jačaju medijsku i digitalnu odgovornost. Upravo ovih dana smo raspisali konkurs za srednjoškolce za IV Forum medijske pismenosti", rekao je on.
Sve više nastavnika prolazi obuke
Nikolić navodi da je sve više nastavnika/ca prošlo formalne i neformalne obuke iz medijske pismenosti. Formalne obuke kod Zavoda za školstvo je do sada prošlo oko 270 nastavnika, a neformalne preko 300, što, prema riječima Nikolić, svjedoči da nastavni kadar prepoznaje problem i potrebu.
"Recimo, istraživanje UNICEF-a u Crnoj Gori pokazuje da sedam od deset građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao najbolji dugoročni odgovor na jedan od izraženih problema u onlajn prostoru, problem dezinformacija. Dakle, svijest i podrška građana postoji, na redu su sada institucije koje treba da odgovore na ovaj zahtjev građana Crne Gore, unaprijede politike iz ove oblasti i daju priliku svim učenicima/cama u Crnoj Gori da izučavaju medijsku pismenost, a ne da to bude privilegovano znanje gimnazijalaca/ki", poručila je ona.
Vujadinović: Ključnu ulogu imaju roditelji
Dekan Fakulteta umjetnosti i profesor iz oblasti kreativnih industrija i komunikacija u medijima na Univerzitetu Donja Gorica Nenad Vujadinović kaže da je ovladavanje medijskom pismenošću jedan od najizazovnijih zadataka našeg vremena, naročito kad je riječ o djeci. Ipak, smatra on, osim škola i obrazovnog sistema uopšte, ključnu ulogu u medijskom opismenjavanju djece imaju – roditelji.
"Nemojmo skidati odgovornost sa sebe. Koliko smo mi, kao roditelji, medijski pismeni? Jesmo li svjesni svih opasnosti koje vrebaju u medijskom svijetu, osobito u digitalnoj sferi? Medijsko opismenjavanje nam omogućava jasniji pogled na granicu između stvarnog svijeta i onog koji su proizveli mediji. Zbog toga ovladavanje medijskom pismenošću podrazumijeva preuzimanje kontrole – ali ne kontrole nad djecom, već kontrole nad medijima", kaže on.
Prema njegovim riječima, skloni smo tome da djeci ograničavamo vrijeme koje mogu provesti koristeći takozvane pametne uređaje, telefone prije svega.
"Ograničavamo li ga sebi? Djetetu je manje važno ono o čemu govorimo od onoga što radimo. Drugim riječima, umjesto rigidnosti, prijetnji i konstantnog kritikovanja, koje veoma često stvara kontrareakciju, djetetu treba da priđemo i objasnimo mu da smo u svemu zajedno s njim i da smo kao takvi kadri da uspostavimo adekvatnu kontrolu nad korišćenjem medija i da realno procjenjujemo rizike s kojima se svakodnevno susrećemo", kaže dekan Vujadinović.
Dodaje da ne smijemo zaboraviti ono što je oduvijek bilo najvažnije - družimo se s djecom, pričajmo s njima, analizirajmo skupa medijske sadržaje, igrajmo se i uživajmo u onim predivnim i korisnim stvarima koje nam nudi digitalni svijet – ali zajedno.
"Niko nam nije važniji od vlastitog djeteta, a najvažnija stvar koju mu u današnjem vremenu možemo pokloniti je – vrijeme koje provodimo s njim. Jednostavno je – učinimo to", poručio je Vujadinović.
