Iako su policija i tužilaštvo u posljednja dva mjeseca zbog počinjenog krivičnog djela prevara procesuirali samo dva slučaja, građani se mnogo češće obrate advokatima i zatraže pomoć zbog situacija u kojima su izigrani za novac, pokretnosti i druge stvari.
Većina ovih slučajeva ostanu van šanse da se dođe do pravde, jer predmet prodaje stvari ili pozajmice nije propraćen odgovarajućim potvrdama, ugovorima ili dokumentima... Ili, u nekim situacijama, prevaranti budu brži, preprodaju stvari prije nego uopšte isplate prethodnom vlasniku ono što su dužni, a onda im se izgubi svaki trag.
Advokat Dejan Dragović iz Podgorice u razgovoru za Pobjedu rekao je da su mu se u proteklih nekoliko dana javile tri osobe koje su tvrdile da su prevarene.
- Prevarom su im nanijete velike imovinske štete – kazao je Dragović i dodao da se prevarne radnje javljaju u raznim oblicima.
Prema njegovim riječima, najčešće se to događa prilikom pozajmica u visokim iznosima.
- Epilog bude da počinilac prevare prosto nestane ili bude nedostupan državnim organima. Događa se i da pri kupovini vozila prodavac često bude izigran za isplatu, a počinilac krivičnog djela često uspije i prevesti vozilo na treće lice i time ostvari dodatnu protivpravnu imovinsku korist - pojašnjava sagovornik.
On savjetuje građanima da budu na oprezu, i da, ako već nijesu sigurni da će biti ispoštovani, uzmu u obzir da nekada „i pozajamice treba ozvaničiti kod notara“.
„Nasljedstvo“
Kako kaže, bilježe se i prevare preko interneta. I dalje, kako kaže, nerijetko prolazi priča „o rođaku iz inostranstva koji je ostavio imovinu“. - Najčešće se, zaista, prilikom kontakta sa žrtvom prevare, pominje potomak nekog daljeg zajedničkog pretka u inostranstvu. To ukazuje da prevaranti rade timski i vrlo organizovano, dakle unaprijed prikupljaju potrebne informacije kako bi bili maksimalno uvjerljivi prema žrtvi prevare. U svakom od slučajeva prevare putem interneta pojavljuje se navodni posrednik koji aktivno posreduje i žrtvi pošalje dokument na osnovu kojeg je stekla navodno nasljeđe u novcu ili imovinu veće vrijednosti. Nakon konačnog dovođenja u zabludu, učinioci prevara zatraže od prevarenog da uplati novac za sudske ili, eventualno, advokatske i notarske troškove koji često budu po više hiljada eura. Poslije izvršenih uplata ni traga od posrednika, a još manje od nasljeđa - priča Dragović.
Kakve su šanse
Tada prevareni građani dolaze i traže pomoć odvokata.
Dragović kaže da u takvim situacijama, ukoliko je prevara počinjena na teritoriji Crne Gore, podnosi se krivična prijava radi izvršenog krivičnog djela prevara shodno članu 244 Krivičnog zakonika Crne Gore i podnosi se nadležnom organu, odnosno nadležnom državnom tužilaštvu.
Za krivično djelo prevara u slučaju sticanja protivpravne imovinske koristi, i kada je nanijeta imovinska šteta vrijednosti više od 3.000 eura propisane su kazne zatvora od jedne do osam godina. Ukoliko je pričinjena šteta vrijednosti preko 30.000 eura, propisana je kazna od dvije do deset godina zatvora - navodi Dragović.
Ističe da do problema može doći ukoliko se radi o prevarama putem interneta, kada su počinioci izvan granica Crne Gore, jer je u takvim situacijama neophodno i aktivno učešće Interpola u postupku.
- Najveći problem je kada uplaćeni novac završi u bankama koje se nalaze u zemljama koje nijesu dio Interpola, kao što su neke afričke zemlje, što je u praksi čest slučaj, jer se u takvim situacijama ne može apsolutno ništa uraditi - zaključuje Dragović.
Krađe, utaje...
Iz Uprave policije za Pobjedu pojašnjavaju da se bilježi i određeni broj krivičnih djela koja se kvalifikuju kao krivično djelo sitna krađa, utaja i prevare ali da se u tim situacijama građani obraćaju avokatima i pokreću privatne tužbe.
Prema njihovim riječima službenici Sektora za borbu protiv kriminala su tokom januara i februara (podaci za mart nijesu obrađeni) podnijeli dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju protiv dvije osobe zbog sumnje da su izvršile krivično djelo prevara.
- U ovim slučajevima, riječ je o prevarnim radnjama, koje su povezane za prodaju nepokretne imovine, kao i o obećavanju raznih usluga. Nakon primanja prijave, službenici Uprave policije, sa sadržajem prijave upoznaju postupajućeg nadležnog državnog tužioca, po čijem nalogu preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u cilju utvrđivanja postojanja bića krivičnog djela, kao i utvrđivanja počinilaca krivičnog djela - navode iz UP.
Kad se prikupi dovoljno dokaza, kako dodaju, policijski službenik podnosi krivičnu prijavu nadležnom državnom tužilaštvu.
Prevara u kesici čaja
Pravni savjetnik u Centru za zaštitu potrošača Željko Tomović, za Pobjedu kaže da žalbe potrošača na prevare putem interneta nijesu učestale.
- Imali smo prijavu u vezi prevarnog oglašavanja za čaj ,,Hypertea“. Riječ je o proizvodu koji se oglašava na portalima i stranicama u Crnoj Gori. Slijedeći taj oglas, u konkretnoj situaciji, potrošač je kod trgovca, preko interneta pa telefonom, poručio tri kutije ovog čaja od po 50 grama po cijeni od 39 eura po kutiji. Poslije nekoliko dana, primio je pošiljku sa opisanom robom. Budući da je agronom po struci, odmah je provjerio sadržinu i sastav isporučenog proizvoda i tom prilikom je jasno zaključio da se po sastavu ovaj proizvod poklapa sa čajevima proizvođača ,,Josif Pančić“ čija je cijena oko tri eura. Roba je reklamirana kod trgovca i tražen je novac što je trgovac izričito odbio izjasnivši se da ,,oni ne vrše povraćaj“. Slučaj je proslijeđen Upravi za inspekcijske poslove na dalje postupanje - ispričao je Tomović.
Upozorio je potrošače da budu obazrivi prilikom onlajn trgovine preko društvenih mreža, jer taj dio nije uređen precizno zakonskim propisima i teško je utvrditi identitet prodavca.
- Savjetujemo potrošače da izbjegavaju ovakav vid kupovine, naročito ako je uslov prodaje da se cijena proizvoda uplati prije preuzimanja pošiljke. Svakako rizik je manji, kada se dogovori plaćanje robe nakon njenog preuzimanja - poručuje Tomović.
