HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javnozdravstvenih izazova i do sada je odnio 42,3 miliona života. Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a.
Epidemija HIV/AIDS-a se može zaustaviti samo unapređenjem dostupnih servisa za HIV i smanjenjem stigme i diskriminacije ključnih populacija u cijelom svijetu. Zdravlje je jedno od osnovnih ljudskih prava i svako treba da ima jednak pristup zdravstvenim uslugama, uključujući usluge prevencije, liječenja i njege, poručili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) povodom 1. decembra, Svjetskog dana borbe protiv HIV-a.
"Procjenjuje se da je tokom 2023. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 39,9 miliona ljudi, od kojih je 30,7 miliona imalo pristup terapiji", navode iz IJZ-a.
Kako podsjećaju, prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989.godine i od tada se, izuzimajući godine KOVID - pandemije kada je došlo do smanjenja broja registrovanih slučajeva, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
"Prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja 2023. godine, registrovano je ukupno 425 osoba inficiranih HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem). U istom periodu, 69 osoba je umrlo od AIDS-a. Najveći broj HIV infekcija (76%) se otkrije u uzrastu 20-39 godina, i značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije (84% slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Najveći broj inficiranih je registrovan u Podgorici i primorskoj regiji", pojašnjavaju iz IJZ-a.
Tokom 2024. godine, do kraja novembra, kako ističu, registrovana je 31 osoba inficirana HIV-om, od kojih su, dodaju, nešto manje od petine osobe koje imaju dijagnostikovanu HIV infekciju od ranije, u zemlji porijekla, ali se po prvi put ove godine registruju u našoj zemlji, gdje nastavljaju sa liječenjem.
"Testiranje na HIV, rano otkrivanje bolesti i uvođenje terapije je od nemjerljivog značaja, kako za zdravlje pojedinca, tako i za javno zdravlje. Otkrivanje infekcije i rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života. Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osobe koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju", stoji u saopštenju.
Prema njihovim riječima, stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju, ali smatraju da zajedno možemo pomoći da se to promijeni.
"Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno,Institut za javno zdravlje Crne Gore omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta. U sklopu obilježavanja Svjetskog dana HIV/AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u nedjelju 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u periodu od 12h do 20h", navodi se u saopštenju.
